Među financijskim direktorima (CFO) u Srednjoj Europi zavladao je pesimizam kada su u pitanju uvjeti poslovanja. Prije godinu dana 40 posto ih je gledalo s optimizmom na nadolazeću 2023. godinu, sada ih tako razmišlja tek svaki četvrti. Općenito, CFO indeks samopouzdanja, koji odražava optimizam, pao je na negativnih 15 posto, u usporedbi s 10 posto u 2022. i 2021. godini.
Najviše optimizma pokazali su financijski direktori iz Bosne i Hercegovine (56 posto), Srbije (39 posto) i Bugarske (38 posto), dok su najmanje optimizma iskazali financijski direktori iz Estonije (82 posto) i Slovenije (59 posto).
Hrvatski financijski direktori izrazili su optimizam u 32 posto slučajeva, dok ih je 38 posto neutralno, a 30 posto njih je manje optimistično.
Čitaj više
Europska komisija srezala prognozu ekonomskog rasta eurozone
Rast eurozone sad se procjenjuje na 0,8 posto, a ne više 1,1 posto.
11.09.2023
Investitori optimistični, iznenadili rastom povjerenja u gospodarstvo Njemačke
Stručnjaci ne očekuju da će se u drugoj polovici godine poboljšati gospodarska situacija.
13.06.2023
Rast cijena sirovina i dostave zadaju glavobolju financijskim direktorima
Za 80 posto financijskih direktora Ssrednje Europe više cijene sirovina umjeren su ili značajan problem.
20.11.2023
CFO-i su trenutno najvruća roba na svjetskom tržištu rada
Trenutno najakutniji nedostatak radne snage osjećaju tvrtke koje traže glavne financijske direktore.
29.01.2023
Do tog uvida došao je Deloitte koji je po 15. put istražio stavove financijskih direktora u 15 zemalja Srednje Europe. Od više od 600 CFO-ova koji su sudjelovali u istraživanju, 32 su iz Hrvatske. Hrvatski ispitanici većinom dolaze iz privatnih poduzeća (51 posto), 31 posto ih je iz financijske industrije, 22 posto iz poduzeća za proizvodnju roba za široku potrošnju, a 19 posto iz proizvodnje i usluga za industriju.
Udio financijskih direktora koji za 2024. predviđa visoku razinu financijske i ekonomske nesigurnosti popeo se na 61 posto, dok su gotovo svi (93 posto) uvjereni da će se povećati troškovi rada.
Deloitte
Glavni izvori nesigurnosti za tvrtke su smanjena domaća potražnja (45 posto), geopolitički rizici (45 posto) i nedostatak kvalificirane radne snage (42 posto).
Indeks povjerenja u ekonomiju iznosi negativnih šest posto, što je pad od 50 postotnih bodova u usporedbi s 44 posto u 2022. godini. Stoga čak 68 posto direktora očekuje rast nezaposlenosti u idućoj godini, što je značajan skok u odnosu na lani kada je tek trećina CFO-ova prognozirala porast nezaposlenosti.
U Hrvatskoj stavovi CFO-ova o kretanju nezaposlenosti odudaraju od prosječnih u Srednjoj Europi: samo ih 23 posto predviđa rast, 28 posto ih smatra da će nezaposlenost pasti, dok ih 49 posto ne očekuje promjene.
Najpesimističniji su bili financijski direktori iz Poljske s 90 posto onih koji su predviđali porast nezaposlenosti. Slijede ih financijski direktori iz Češke i Mađarske s 85 posto te Slovenije s 82 posto. Najoptimističniji su bili financijski direktori iz Kosova gdje ih je 50 posto predviđalo pad nezaposlenosti, te Bosne i Hercegovine s 33 posto.
Čak 70 posto financijskih direktora predviđa rast razine indeksa potrošačkih cijena. U Hrvatskoj još i više, njih 85 posto predviđa rast, dva posto ih misli da neće biti promjena, dok ih 13 posto predviđa pad razine indeksa potrošačkih cijena.
Ipak, kada je u pitanju inflacija, najpesimističniji su financijski direktori iz Slovačke gdje ih čak 90 posto očekuje rast, te iz Srbije i Bosne i Hercegovine (89 posto) i Litve (88 posto). Najveći pad razine indeksa potrošačkih cijena predviđaju financijski direktori iz Mađarske (48 posto), Kosova (35 posto) te Češke (30 posto).
Procjenjujući koji će faktori u idućih 12 mjeseci prerasti u značajan rizik za njihovo poslovanje, CFO-ovi u Hrvatskoj su uvjerljivo na prvo mjesto smjestili geopolitičke rizike, a tek potom smanjenu tuzemnu potražnju i nedostatak stručnjaka. Generalno, 70 posto hrvatskih financijskih direktora smatra da nije dobro vrijeme za povećanje izloženosti riziku.
Deloitte
.webp){kind=icon}
