Europska komisija srezala prognozu ekonomskog rasta eurozone

Europska komisija (EK) srezala je svoje prognoze za ekonomiju eurozone jer očekuje da će problematična njemačka privreda ove godine biti uteg za gospodarstvo.

Ekonomija zajednice koja okuplja 20 zemalja će ove godine porasti 0,8 posto, dok se ranije predviđao porast od 1,1 posto, objavio je u ponedjeljak izvršni dio vlasti Europske unije. Prognoza za iduću godinu također je snižena za jednaki iznos na 1,3 posto.

Najveća ekonomija u regiji snosi i najveći dio krivice. Njemačkoj, za koju se očekivalo da će tijekom 2023. ostvariti rast, sada prijeti pad od 0,4 posto. Prognoza za Nizozemsku srezana je još i više, s 1,8 na 0,5 posto. Od Španjolske i Francuske, koje se nalaze na suprotnom kraju spektra, se očekuje da će pridonositi rastu.

Inflacija će ostati povišena i neće se spustiti na ciljanih dva posto kojima teži Europska središnja banka (ECB). Za ovu godinu trebala bi iznositi 5,6 posto, što je malo niže nego se ranije očekivalo, no istovremeno je procijenjena stopa za iduću godinu vrlo blago podignuta na 2,9 posto.

Svježe brojke mogle bi potaknuti strahovanja od toga da će se eurozona zakopati u dulje razdoblje prigušenog rasta i natprosječne inflacije.

Eurozoni se predviđa slabiji rast nego što se to ranije očekivalo | Bloomberg

Novi podaci bi također mogli dati i signal kako će izgledati prognoze ECB-a koje se očekuju u četvrtak i koje će dužnosnicima pomoći pri odluci o tome hoće li nastaviti ili pauzirati povijesni niz podizanja kamatnih stopa.

"Slabost domaće potražnje, posebice potrošnje, pokazuje da visoke i još uvijek rastuće potrošačke cijene većine roba i usluga i dalje odnose žrtve", stoji u priopćenju komisije. "Očekuje se da će se slabiji zamah rasta u Europskoj uniji nastaviti u 2024. godini, a utjecaj stroge monetarne politike će i dalje zauzdavati ekonomsku aktivnost", dodaje se.

Mada je, čak i uz ruski napad na Ukrajinu, uspjela izbjeći recesiju, eurozona se utapa pod pritiskom visokih cijena energije, rastućih troškova kreditiranja i slabljenja potražnje s izvoznih tržišta poput Kine.

Prognoza kretanja inflacije u eurozoni | Bloomberg

Podaci koji su objavljeni prošlog tjedna, revidirani naniže zbog slabog izvoza, otkrili su da je u kvartalu koji je završio u lipnju ekonomija jedva porasla. Anketa među direktorima nabave ukazuje na problematično treće tromjesečje jer je europski sektor usluga krenuo stopama proizvođačkog sektora prema dolje.

Problemi nisu nigdje drugdje vidljiviji nego u Njemačkoj koju primarno koči pad proizvodnje. Nakon što je uspjela preživjeti zimski pad potražnje, njemačka ekonomija nije se uspjela oporaviti u drugom tromjesečju dok bi u trećem mogla ostvariti pad od 0,3 posto, stoji u prognozi koju je prošlog tjedna objavio institut iz Kiela.

"Naravno da njemačka ekonomija ima utjecaj na druge države", kazao je novinarima Paolo Gentiloni, povjerenik EU za ekonomiju. "Sve u svemu, ako najveća ekonomija unije ima negativan – blago negativan – trend, to će utjecati na sve".

O sve lošijim rezultatima razmišlja i nekolicina dužnosnika ECB-a koji drže da je došao trenutak za prekidanje kampanje postroživanja monetarne politike s kojom su započeli prije nešto više od godine dana. Drugi su, pak, signalizirali da ne bi imali ništa protiv blage recesije ako je to ono što je potrebno da bi se stopa inflacije vratila na dva posto.

Investitori "možda" podcjenjuju vjerojatnost desetog uzastopnog podizanja kamatnih stopa, rekao je prošlog tjedna za Bloomberg član Upravnog vijeća Klaas Knot.

Prognoze za odabrane članice eurozone | Bloomberg

"Monetarno zaoštravanje bi moglo biti veći uteg za ekonomsku aktivnost nego što se to ranije očekivalo", stoji u priopćenju komisije. No "moglo bi također voditi bržem padu inflacije koji bi ubrzao oporavak realnih dohodaka", dodaje se.

Bloombergova anketa analitičara čiji su rezultati također objavljeni u ponedjeljak otkrila je da oni na ekonomiju gledaju s više pesimizma nego komisija. Prema njima, eurozona bi ove godine mogla rasti po stopi od 0,6 posto, a iduće godine tek 0,8 posto.

 

---U izradi članka sudjelovali Harumi Ichikura i Alexander Weber.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar