.webp){kind=icon}
Zračne luke na prostoru Adria regije u prvoj polovici ove godine imale su 13,17 milijuna putnika, a Beograd je u tom razdoblju bio najbolje pozicioniran po broju putnika u usporedbi s drugim europskim zračnim lukama, i to na 74. mjestu, objavio je portal EX-YU Aviation News.
Ukupno 11 zračnih luka Adria regije je u prvom polugodištu zabilježilo svoj najbolji promet ikad za to razdoblje, a to su Beograd, Zagreb, Priština, Skoplje, Podgorica, Zadar, Tuzla, Banja Luka, Niš, Ohrid i Kraljevo.
U tri slučaja došlo je do podbačaja prometa u usporedbi s prošlom godinom, a radi se o Sarajevu, Rijeci i Mariboru.
Čitaj više
Lufthansa predviđa rast profita iznad razine prije pandemije
Lufthansa očekuje dodatnu zaradu zbog rasta cijena aviokarata i ograničenih kapaciteta.
03.08.2023
Splitska zračna luka ostvaruje rekordni srpanjski promet
Samo tijekom vikenda očekuje se predviđeno je 215 zrakoplova i 56 tisuća putnika.
30.07.2023
U zračnim lukama u travnju 23 posto više putnika
Ukupno je od siječnja do travnja 2023. prevezeno 35,9 posto više putnika nego u istom razdoblju prošle godine.
13.06.2023
U hrvatskim zračnim lukama 44,6 posto više putnika nego u ožujku lani
Od ukupno devet jedino je riječka zračna luka imala manje putnika. U prvom kvartalu bilo je 48,3 posto više putnika.
12.05.2023
Neke su zračne luke još uvijek ispod razine prometa u odnosu na razdoblje prije pandemije i one uključuju Dubrovnik, Ljubljanu, Tivat, Pulu, Osijek, Mostar, Brač i Mali Lošinj.
Na europskoj ljestvici zračnih luka po broju putnika, Zagreb je u prvih šest mjeseci bio na 102. mjestu, a na 109. mjestu je Priština koja je imala treći najbrže rastući promet u Europi u ovoj godini u usporedbi s 2019. godinom.
Promet u zračnim lukama u Adria regiji u prvoj polovici godine
Promatra li se razdoblje prije pandemije i ako isključimo Ukrajinu, najveći pad u prvoj polovici ove godine zabilježilo je slovensko tržište, koje je imalo pad broja putnika od 37,7 posto. Najveći je rast zabilježila Albanija, i to za 105,1 posto ispred Armenije s brojkom od 52,6 posto, objavila je Udruga europskih zračnih luka.
Kosovsko tržište raslo je 44 posto po prometu, Srbija 25,8 posto, Sjeverna Makedonija 15 posto, Hrvatska 2,6 posto, dok je u Crnoj Gori bio pad od 0,3 posto u usporedbi s prvih šest mjeseci 2019. godine.
Na području Zapadne Europe većina zemalja još uvijek po broju putnika treba doći na razine prije pandemije, što se odnosi i na zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Italija ili Švedske.
Najveći promet u Europi ove godine do 1. srpnja imao je londonski Heathrow s 37 milijuna putnika, ispred Istanbula s 35,6 milijuna putnika. Slijede pariški Charles de Gaulle, Amsterdam, Madrid, Frankfurt, Barcelona, londonski Gatwick, Rim te drugi istanbulski aerodrom Sabiha Gökçen.
Glavni direktor Udruge europskih zračnih luka Olivier Jankovec je rekao da se potražnja za letovima pokazala iznimno otpornom unatoč inflacijskim pritiscima i rastu cijena zrakoplovnih karata.
"Ipak, nakon ljetnih mjeseci vidimo dosta neizvjesnosti i značajne rizike za pad prometa zbog mogućeg pogoršanja makroekonomske situacije u eurozoni i u Ujedinjenom Kraljevstvu te početnih naznaka pada potrošnje zbog iscrpljivanja sredstava ušteđenih tijekom pandemije", smatra Jankovec.
