Pad cijena sirovina nije pomogla u ublažavanju pritiska na cijene hrane u Europi. Od travnja 2023. većinom prehrambenih proizvoda trguje se na razinama blizu, ili neznatno iznad onih iz 2021 godine. Cijena hrane, alkohola i duhana porasla je na 15,4 posto i velika je vjerojatnost da će ostati visoka do kraja godine, a najveće povećanje cijena zabilježeno je kod proizvođača pakirane hrane, a ne kod trgovaca.
U Europi cijene hrane i dalje ostaju visoke, a popuštanje se može očekivati tek krajem godine, sve su to zaključci novog istraživanja o inflaciji cijena hrane koje je proveo Allianz. Kako navode u ožujku je ukupna stopa inflacije u eurozoni pala na 6,9 posto (pad s 8,5 posto u veljači) zbog velikog pada inflacije u energiji na 0,9 posto (pad s 13,7 posto u veljači), točno godina dana nakon skoka cijena nafte i plina zbog ruske invazije nad Ukrajinom.
Pokrivajući više od 70 posto potrošnje na hranu u Europi, maloprodaja hrane većinom je odgovorna za povećanje cijena u bližoj prošlosti. Povećanje cijena hrane pojačalo se u drugoj polovici 2021. nakon rasta poljoprivrednih cijena, prije ruske invazije na Ukrajinu, što je značajno ubrzalo rast.
Čitaj više
Hrvatski BDP po paritetu kupovne moći 30 posto je niži od prosjeka EU
Hrvatska četvrta odozada po BDP-u i paritetu kupovne moći u EU.
15.12.2022
Sve više građana Europske unije teško sastavlja kraj s krajem
U drugom tromjesečju udio stanovništva koji je lako ili relativno lako uspijevao sastaviti kraj s krajem kretao se od tankih 3,6 posto u Bugarskoj do 40,5 posto u Finskoj.
28.11.2022
Blagi oporavak maloprodaje na godišnjoj razini, na mjesečnoj pad
Realni promet od trgovine na malo u rujnu 2022. pao je na mjesečnoj, a porastao na godišnjoj razini.
28.10.2022
Kupovna moć u regiji: Hrvati između Slovenaca i Srba
Analiza kupovne moći gospodarstava pokazuje kako će Slovenija u idućem desetljeću dostići EU, slijede je Hrvatska pa Srbija.
07.07.2022
U 2022. godini proizvođači hrane su povećali cijene za čak 17 posto, dok su maloprodajni proizvođači hrane povećali cijene za tek 12 posto, navode iz Allianza u istraživanju. Kako ističu analizom financijskih podataka trgovaca hranom vidi se kako su troškovi rasli brže od prodaje, pri čemu su se bruto marže 2022. godine smanjile i pale na razinu ispod onih prije pandemije.
Pad kupovne moći
Allianz procjenjuje kako su kućanstva već do sada izgubila između 1,1 posto i 9,2 posto kupovne moći u posljednjih godinu dana, posebice u državama koje najviše ovise o uvozu hrane, osobito u istočnoj Europi. Podatak kojim raspolažu za Hrvatsku ukazuje kako je kupovna moć kućanstava pala za 3,3 posto, dok je razlika između najviše i najniže kvintile prihoda iznosila -4,8 posto.
Kako navode u istraživanju nisu sva kućanstva pod pritiskom, najteže su pogođena kućanstva u donjih 20 posto raspodjele prihoda jer troše veći dio svojeg raspoloživog prihoda na nužne životne troškove.
Potrošači su počeli štedjeti na nužnim izdacima gdje je to moguće, kupujući jeftinije marke proizvoda ili u jeftinijim trgovinama, rezultati su to istraživanja koje je proveo Europski institut za inovacija i tehnologiju (EIT) u kojem je sudjelovalo pet tisuća ispitanika. Više od jedne trećine sudionika izjavilo je da zbog štednje kupuje manje crvenog mesa, ribe i peradi.
U istraživanju još ističu da kad potrošači troše više na hranu, manje troše na ostale potrebe, što rezultira usporavanjem gospodarskog oporavka. Na kraju navode kako se predviđa da bi povećanje cijena hrane za 20 posto moglo dovesti do pada u potrošnji od gotovo jednog postotnog boda.
.webp){kind=icon}