Analiza kupovne moći gospodarstava regije Adria pokazuje kako će Slovenija u idućem desetljeću dostići EU, slijede je Hrvatska pa Srbija.
Jednim eurom bruto domaćeg proizvoda (BDP) među državama ne može se kupiti jednaka količina proizvoda i usluga, zato je potrebno uračunavati razlike u kupovnoj moći, a posebno isključivo lokalnih usluga izrazito vezanih uz troškove lokalnih proizvodnih čimbenika. Budući da gospodarski slabije države u pravilu imaju niže cijene lokalnih usluga, BDP po glavi stanovnika izračunat prema paritetu kupovne moći viši je od nominalnog BDP-a po glavi stanovnika.
Potražili smo raspoložive podatke o kretanju BDP-a u tekućim cijenama po paritetu kupovne moći za Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Njemačku, Europsku uniju (EU) te Sjedinjene Američke Države (SAD), još od 1992. pa do 2021. godine, te smo također dodali predviđanja do 2027. godine koja je objavila Svjetska banka, odnosno Međunarodni monetarni fond (MMF) koji djeluje u sklopu nje. I što smo ustanovili?
Njemačka i SAD daleko prednjače
Slovenski BDP po glavi stanovnika prošle je godine iznosio 76 posto prosjeka EU-a, no pogledamo li podatke BDP-a po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći, Slovenija dostiže okruglih 90 posto prosjeka EU-a. Što se tiče kupovne moći, građani i poslovni subjekti nisu tako daleko od prosjeka EU-a. Razlika je izraženija usporedimo li je s kupovnom moći njemačkoga gospodarstva koja je na temelju prošlogodišnjih podataka na 120 posto prosjeka EU-a, a još više uzmemo li u obzir američko gospodarstvo koje se nalazi na 142 posto prosjeka EU-a. S tim uvidom nije ni iznenađujuće što je američki potrošač još uvijek jedan od glavnih ekonomskih pokretača svijeta.
Među državama Adria regije, najbliže Sloveniji je Hrvatska sa 68 posto prosjeka EU-a, slijede Srbija s 44 posto, Makedonija s 37 posto te Bosna i Hercegovina sa svega 33 posto.
Novi izazov za Sloveniju
Pogledamo li 1992. godinu, odmah po osamostaljenju Slovenije, za koju su na raspolaganju prvi podaci MMF-a, odnosno Svjetske banke, Slovenija je po paritetu kupovne moći bila na više od 60 posto prosjeka EU-a. Do prošle je godine uspjela nadvladati većinu raskoraka u kupovnoj moći u odnosu na EU. Apsolutan iznos BDP-a po glavi stanovnika mjeren paritetom kupovne moći u tekućim cijenama porastao je s 8.580 na 37.367 eura, odnosno za više nego trostruko.
Ključno je pitanje kako će se Slovenija snaći u ulozi zrelijega gospodarstva. U zadnje se vrijeme razlika BDP-a po glavi stanovnika prema kupovnoj moći u odnosu na EU svake godine smanjuje za okrugli postotak, pa se prema tom kriteriju Slovenija postizanju tog prosjeka može nadati u idućem desetljeću.
Hrvatska s dva asa u rukavu
Druge države Adria regije devedesetih su godina prošlog stoljeća bile u bitno slabijem početnom položaju u odnosu na Sloveniju. Sloveniji je najbliže bila Hrvatska koja je spomenute 1992. godine dosegla 47 posto prosjeka BDP-a po glavi stanovnika EU-a prilagođenog kupovnoj moći. Hrvatska je od tada imala vrlo blag tempo nominalnog rasta BDP-a po stanovniku prilagođenog kupovnoj moći, ali je također zabilježila 5,23-postoni prosječan rast u eurima, dok je Slovenija ostvarila 5,2-postoni rast. Odnos među susjednim zemljama nije se mnogo mijenjao, pa su se obje znatno približile prosjeku EU-a.
Ipak se čini kako Hrvatska, koja s novom godinom uvodi euro te do 2024. namjerava pristupiti u Schengen, u rukavu ima dva asa. U sličnom je položaju bila Slovenija 2007. godine.
Srbija uhvatila ritam
Iako u odnosu na prosjek EU-a Srbija relativno zaostaje za Hrvatskom i Slovenijom, potrebno je u obzir uzeti njezin početni položaj. Prvi podatak u bazi MMF-a odnosi se na 2000. godinu. Tada je srpski BDP po paritetu kupovne moći bio na mršavih 26 posto prosjeka EU-a i na nižoj razini od makedonskoga, koji je bio 29 posto. Do prošle se godine Srbija uspela za 18 posto, u tom razdoblju najviše među svim država regije Adria.
BiH za petama Sjevernoj Makedoniji
Sjeverna je Makedonija 1992. godine bila na 34 posto kupovne moći EU-a. Prvi se raspoloživi podatak u bazi MMF-a za BiH odnosi na 1996. te je postavlja na izrazito mršavih 15 posto prosjeka EU-a. Kolege iz uredništva u BiH poručuju kako gospodarstvo tih godina zbog posljedica rata nije funkcioniralo.
Iako je bosansko gospodarstvo u tom razdoblju uspjelo ostvariti veliki napredak, ipak je samo na okruglih 33 posto prosjeka EU-a. Međutim, BiH se opasno približio Sjevernoj Makedoniji koja je prošlu godinu zaključila na 37 posto prosjeka EU-a. Sjeverna je Makedonija iz te perspektive najveći dužnik jer se njen BDP prilagođen kupovnoj moći najmanje približio prosjeku EU-a.
U grafu možete vidjeti kretanje ravni BDP-a po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći po pojedinim godinama za pojedine države.
Prognoza MMF-a
A kakve su prognoze Međunarodnoga monetarnog fonda za idućih pet godina po pitanju rasta BDP-a prilagođenog kupovnoj moći svake pojedine države te gdje bi one mogle kotirati u odnosu na prosjek EU-a?
Najbrži se tempo rasta nominalnog BDP-a po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći u eurima, i time približavanja EU-u, u spomenutom razdoblju predviđa Srbiji, 7,1-postotan prosječni godišnji rast u eurima. Slijede je Sjeverna Makedonija sa 6,2-postotnim rastom, pa Hrvatska kojoj se predviđa 6-postotni rast, te BiH i Slovenija s 5,8, odnosno 5,7-postotnim rastom.
Slovenija bi po procjeni MMF-a 2027. godine dostigla 96 posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika EU-a na temelju kupovne moći, Hrvatska 73 posto, Srbija 51 te BiH 35 posto. U istom bi razdoblju prosječan BDP po glavi stanovnika prema kupovnoj moći na području EU-a rastao godišnjom stopom od 4,7 posto. Za Sjevernu Makedoniju predviđanja dosežu samo do 2026. godine, kad bi trebala doseći 39 posto prosjeka EU-a.
.webp){kind=icon}
