Cijena energenata rasla je i prije napada Rusije na Ukrajinu, a nakon njega je eksplodirala, posljedično podižući i sve druge troškove. Diljem svijeta rast inflacije bliži se dvoznamenkastim brojkama, tako je u svibnju u SAD-u dosegao 8,6 posto, u Brazilu 11,7 posto, Ujedinjenom Kraljevstvu 9,1 posto, Indiji 7 posto i Nigeriji 17,7 posto. Azija je dugo odolijevala, ali su cijene i tamo počele rasti.
Ti su se trendovi prelili i na područje regije Adria gdje su u svibnju redom sve države imale dvoznamenkasti rast inflacije na godišnjoj razini.
"Većoj inflaciji u zemljama Adria regije najviše je pridonio rast cijena energije i hrane. Najveći rizik dolazi od presporog pada stope inflacije, budući da se tijekom duljeg razdoblja porast cijena energije i hrane prenosi i na druge kategorije potrošnje. Rizik od stagflacije u okruženju visoke inflacije, geopolitičkih trenja i gospodarskog usporavanja raste", ističe Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije.
Vlasti u Hrvatskoj imaju poprilično sužen manevarski prostor u borbi s inflacijom zbog ulaska u eurozonu, pa su intervenirale u ograničavanje cijena goriva. Narodna banka Srbije se pak odlučila prvi put u devet godina povisiti referentnu kamatnu stopu, i to u tri navrata, na sadašnjih 2,5 posto. Vlasti u Sjevernoj Makedoniji dva su puta ograničile trgovačke marže na osnovne živežne namirnice, a monetarna vlast pokušala je obuzdati inflaciju promjenom kamatne politike. Slovenska vlada nije produžila regulaciju cijene motornih goriva, ali je ograničila trgovačke marže, što je povisilo cijenu naftnih derivata. Istodobno, u BiH su pasivni i bez konkretnih mjera.
Hrvatska na udaru eksternih faktora
Što se Hrvatske tiče, naša ekonomija pupčanom je vrpcom vezana za Europsku uniju, ili, kako se to popularno kaže – kad Njemačka kihne, mi dobijemo upalu pluća. A Njemačka je u svibnju zabilježila stopu inflacije od 7,9 posto, najvišu od naftne krize 1970-ih. U lipnju je usporila na 7,6 posto, velikim dijelom zbog intervencije države (porezne olakšice na gorivo i snižene karte javnog prijevoza), a ne realnog stanja u gospodarstvu.
Inflacija u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2022. je na godišnjoj razini porasla za 10,8 posto, dok je na mjesečnoj bila veća za 1,4 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u svibnju je na godišnjoj razini najviše poskupio prijevoz, i to za 19 posto, zatim hrana i bezalkoholna pića za 15,2 posto, restorani i hoteli za 12,1 posto, namještaj za 11,7 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 9,2 posto, odjeća i obuća za 8,9 posto te rekreacija i kultura za 6,6 posto.
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći rast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini energija, za 21,5 posto. U tom se kontekstu valja osvrnuti i Vladine poteze ograničavanja cijena goriva koji kratkoročno gase požar, ali dugoročno potrošačima ipak ne donose mnogo dobroga, budući da su se cijene vrlo brzo nakon ukidanja ograničenja vraćaju divljanju i osciliranju. Stručnjaci trenutno javno raspravljaju o različitim modelima obuzdavanja cijena, od vaučera za građane do toga da naftna kompanija Ina amortizira dio troškova na svoju financijsku štetu. No, Vlada zasad ostaje pri smanjivanju trošarina i zamrzavanju cijena.
Uzmemo li u obzir kako i cijene nekretnina već tradicionalno rastu desetak i više posto godišnje, da Hrvatsku uskoro čeka uvođenje eura koje također sa sobom vuče povećanje cijena te da rast prosječne mjesečne plaće sve više gubi korak s rastom inflacije, stanje novčanika prosječnog hrvatskog građanina izgleda sve depresivnije, a poprilično je izvjesno kako će se to odraziti i na opću potrošnju.
Izvor: DZS
Trojac bez kormilara
Bosna i Hercegovina bez kormilara i s posvađanom posadom brodi kroz globalne ekonomske krize. Ako bismo bili cinični, komediografski bi mogli napisati da je zemlja "tri konstitutivna naroda" kao mala barka na uzburkanom inflacijskom oceanu.
Unatoč rekordnim stopama inflacije, koja je u svibnju 2022. godine bila 14,4 posto, a u travnju 13,2 posto, u BiH su pasivni i bez konkretnih mjera. Pasivnost je posljedica opće političke blokade i nepostojanja aktivne monetarne politike, što je dobrim dijelom uvjetovano i zakonskom regulativom, odnosno valutnim odborom.
Bloomberg
Središnja banka, za koju neki analitičari smatraju da je pored valutnog odbora posve nepotrebna, do sada samo konstatira činjenice i ništa ne poduzima. U posljednjoj svojoj objavi, glavni bankar BiH je kazao "da bi daljnji šokovi na međunarodnom tržištu hrane i energenata, te eventualno usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s međunarodnim trendovima mogli dovesti inflaciju do ekstremnih vrijednosti". Nisu naznačene nikakve mjere.
"Kolika god bila ciljana razina inflacije, zasigurno ćemo je prilično često kršiti, čime se narušava kredibilitet monetarne politike i središnje banke. To ne znači da se monetarna politika zemlje ne može mijenjati; za to postoji zakonom propisana procedura", priopćili su iz Središnje banke BiH. "Međutim, to se, u pravilu, ne radi tijekom kriza i ako ekonomija nije prošla kroz značajne strukturalne promjene."
Zbog izmjene metodologije Agencija za statistiku BiH posjeduje podatke o inflaciji koje je moguće komparirati tek od početka 2015. godine. Sudeći prema njima, ali i priopćenju Središnje banke, moglo bi se zaključiti kako je kriza u BiH prisutna i konstantna najmanje sedam godina. U tih sedam godina, 44,83 posto vremena, gledajući pojedinačno svaki mjesec, BiH je bilježila negativan rast cijena, odnosno deflaciju.
Središnja banka očekuje i slabiji inflatorni pritisak u drugoj polovici godine, ali prvenstveno zbog baznog efekta. Dodali su da u 2022. godini očekuje inflaciju mjerenu potrošačkim cijenama u visini od 7,7 posto.
Kamatama po rastu cijena
Iako mnogim građanima Srbije to vjerojatno nije prvo što bi palo na pamet pri spomenu inflacije, listanje tiska uz šalicu kave ili čaja u toj je zemlji postotno najviše poskupjelo. Ono na što se, s razlogom, ljudi daleko više žale cjenovni su skokovi u prehrambenom i energetskom sektoru, ali i troškovi stanovanja.
Prema najažurnijim podacima, inflacija u Srbiji je u svibnju iznosila 10,4 posto na godišnjoj razini. Najviše su poskupjeli novine i časopisi, i to za 32 posto. Slijedi kategorija koja obuhvaća kavu, čaj i kakao, a u kojoj su cijene 25 posto više nego lani. Meso, riba, mlijeko, sir, jaja, ulja, masti i povrće – sve je to poskupjelo između 15 i 21 posto. Korištenje i održavanje vozila je 19,5 posto skuplje nego u svibnju prošle godine, dok su goriva i maziva za putnička vozila 23,2 posto skuplja. Promatrajući šire, hrana je u Srbiji 16 posto skuplja, a prijevoz 15,7 posto.
Stvarni najam stanova viši je za 14,9 posto. Održavanje i popravak stanova skuplji je za više od 16,6 posto, materijal potreban za to 18,4, a usluge u tom sektoru za 15,1 posto. Čvrsta goriva skuplja su 22,1 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Međutim, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene nisu rasle u sektorima električne energije za domaćinstva, prijevoza putnika željeznicom i avionom, te osiguranja stanova.
Glavni inflatorni rizici, priopćila je Narodna banka Srbije (NBS) u svibanjskom izvješću o inflaciji, dolaze iz međunarodnog okruženja. Misli se, prije svega, na jačanje geopolitičkih tenzija i konflikte u Ukrajini, uz napomenu kako su Rusija i Ukrajina svjetski važni proizvođači žitarica, metala i minerala, a Rusija još i nafte i prirodnog plina.
U borbi protiv inflacije, NBS je u travnju, prvi put u devet godina, povećao referentnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova, a isti je potez ponovila u svibnju i lipnju, pa trenutno iznosi 2,5 posto. Ovisno o razvoju svjetskih zbivanja, procjenjivat će se ima li potrebe za daljnjim zaoštravanjem monetarne politike.
"Prema srednjoročnim projekcijama iz svibnja, inflacija bi u drugoj polovici godine trebala imati opadajuću putanju, a njezin povratak u granice cilja očekujemo u drugoj polovici naredne godine", naveli su nedavno iz NBS-a.
Nestašice u Sjevernoj Makedoniji
Dio benzinskih crpki u Sjevernoj Makedoniji zateklo je poskupljenje naftnih derivata 3. lipnja ove godine jer njihovi informativni panoi nisu bili programirani za prikazivanje troznamenkastih brojki za litru goriva. Od tada su cijene goriva još nekoliko puta porasle. Posljednjom odlukom Regulatorne komisije za energetiku od 28. lipnja, litra benzina od 95 oktana košta 109 denara (1,77 eura), litra benzina od 98 oktana prodaje se za 111,5 denara (1,81 euro), a dizel se prodaje po cijeni od 109 denara (1,77 eura) po litri.
Rekordno rastu i cijene na tržnicama, a zbog kalkulacija trgovaca i proizvođača povremeno dolazi do nestašice osnovnih prehrambenih proizvoda, poput jestivog ulja, kruha, brašna, riže itd. Naime, cijene nekih proizvoda rastu doslovno iz dana u dan, što je kod dijela građana izazvalo paniku i masovnu kupnju većih količina ulja i brašna. To je samo dodatno potaknulo inflaciju. Prema posljednjim statističkim podacima, godišnja stopa inflacije u svibnju ove godine iznosila je 11,9 posto, što se u Sjevernoj Makedoniji nije dogodilo od početka 1990-ih.
Konstantinos Tsakalidis/Bloomberg
Narodna banka kao glavne razloge ovakve situacije vidi u tzv. "uvezenoj inflaciji" jer je rast cijena sirovina i uvoznih proizvoda uslijedio nakon početka rata u Ukrajini i produbljivanja energetske krize, a što se sve zajedno pokazalo kao novi izazov za gospodarski oporavak od pandemije.
Središnja država je antikriznim mjerama pokušala ublažiti utjecaj rasta cijena i dva puta ograničila trgovačke marže na osnovne živežne namirnice, dok je monetarna vlast pokušala obuzdati inflaciju.
Slovenci ograničili marže
Slovenija je u lipnju također zabilježila rekordnu inflaciju. Na godišnjoj razini iznosi 10,4 posto, što je najviše od 1996. godine. Na polugodišnjoj je razini inflacija dosegnula stopu od 8,2 postotka, na mjesečnoj pak 2,7 posto, prema podacima slovenskog statističkog ureda. Visokoj su ljetnoj inflaciji najviše pridonijela poskupljenja naftnih derivata, hrane i električne energije.
Godišnji rast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom cijena životnih potrepština, bio je 10,8-postotni. Eurostat koristi taj indeks pri izračunu inflacije u zemljama EU-a. U svibnju je u Sloveniji inflacija bila 8,1-postotna.
Sveukupnom godišnjem rastu cijena najviše su doprinijele visoke cijene energije, plina i drugih goriva. Plin je poskupio za 49,3 posto, toplinska energija skuplja je za 43,6 posto, a električna energija za 29,3 postotka.
Hrana je prosječno 12,8 posto skuplja, a goriva za osobna vozila 34,5 posto. Zbog skupljih goriva su narasle i cijene prijevoza, i to za 17,2 posto. Restorani i hoteli su u godinu dana cijene digli za 9,2 posto.
Cijene dobara u prosjeku su bile za 13,1 posto više, a cijene usluga za 5,3 posto.
Mjesečnu 2,7-postotnu inflaciju najviše su povisili skuplja struja, blagdanski paketi i hrana.
Inflacija je također u porastu jer je većina mjera za borbu protiv visokih cijena energenata istekla, a slovenska vlada nije produžila regulaciju cijene motornih goriva, ali je ograničila trgovačke marže, što je povisilo cijenu naftnih derivata.
Posljedično je električna energija na mjesečnoj razini poskupjela za 53,9 posto, a benzin i dizel za otprilike 10 postotaka. Na mjesečnoj su razini također porasli blagdanski paketi, i to za 10,4 posto. Hrana je na mjesečnoj razini u prosjeku 1,6 posto skuplja.
.webp){kind=icon}
