ECB se želi brže riješiti obveznica, kamatne stope rastu na 3,75 posto

Europska središnja banka (ECB) pojačat će borbu protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa u još četiri navrata i smanjenjem svojeg portfelja obveznica od pet bilijuna eura, pokazalo je istraživanje Bloombergovih ekonomista.

Tri povećanja od po 25 baznih bodova slijede idući tjedan, nakon prethodnog povećanja od pola boda, čime će kamatna stopa na depozite u srpnju iznositi 3,75 posto, rekli su ispitanici.

Iako je ovo povećanje za pola postotnog boda veće pooštravanje u usporedbi s prethodnom anketom, ono ipak nije u skladu s očekivanjima tržišta novca da takozvana terminalna stopa dosegne četiri posto.

Troškovi posudbe bit će tako popraćeni bržim smanjenjem zaliha imovine kupljene u okviru prethodnih poticaja. Predviđa se i da će početno smanjenje portfelja obveznica od 15 milijardi eura mjesečno do lipnja postupno rasti do udvostručenja do kraja ove godine.

Očekivanja za oštriji odgovor ECB-a proizlaze iz rekordne temeljne inflacije koja je ohrabrila dužnosnike. Mjerač inflacije, koji isključuje troškove poput energije i hrane, ubrzava se čak i dok temeljna inflacija stagnira. Ta razlika potiče napetosti u Upravnom vijeću oko toga koliko se još mora učiniti za obuzdavanje inflacije.

"Najveći izazov bit će kalibracija i priopćavanje odgovarajuće količine pooštravanja politike u nadolazećim mjesecima s obzirom na veliko smanjenje cijene energenata i slabljenja rasta izdanih kredita s jedne strane te još uvijek rastuću temeljnu inflaciju s druge strane", rekla je Veronika Roharova, voditeljica ekonomije eurozone u Credit Suisseu.

Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane rekao je kako bi troškovi zaduživanja u nekoliko narednih kvartala mogli ostati na vrhuncu. Analitičari očekuju da će se troškovi na vrhuncu ipak zadržati kraće naspram prethodne ankete. Prvo smanjenje stope, na 3,5 posto, očekuje se u veljači iduće godine, nakon čega u srpnju slijedi još jedno.

Ispitanici u anketi podijeljenih su mišljenja oko toga kako se ECB bori protiv inflacije. Nakon dugo vremena, većina ne smatra da zaostaje u svojem odgovoru za inflacijom, a više od polovice također je uvjereno da dužnosnici neće previše povećati kamatne stope.

"Dosad je ECB-u bilo relativno lako djelovati jer su stope bile niske i ispod krivulje. No, kako stope ulaze u restriktivno područje, a temeljna inflacija ostaje otporna, povećavat će se razlike u stajalištima između članova Upravnog vijeća koji žele nastaviti gurati stope više i onih koji se boje rizika od pretjeranog pooštravanja, što otežava postizanje dogovora o putu prema naprijed", rekao je ekonomist HSBC-a Fabio Balboni.

Sastanak previđen idući tjedan bit će uokviren novim nizom tromjesečnih ekonomskih projekcija koje objašnjavaju nedavni pad troškova energije. Uz vjerojatno bezazlenije prognoze za ukupnu inflaciju, uz brži temeljni rast cijena, prognoze bi mogle intenzivirati raspravu započetu u veljači o tome na koju bi se mjeru ECB trebao usredotočiti.

Šef portugalske središnje banke Mário Centeno rekao je kako dužnosnici moraju vrlo pažljivo pogledati nove brojke, dok je ekonomist Erste grupe rekao kako će ECB biti rastrgan između najnovije više temeljne inflacije s jedne i niže prognoze inflacije za naredne godine s druge strane.

U međuvremenu, prognoze gospodarskog rasta trebale bi biti poboljšane zato što ispitanici u anketi više ne očekuju recesiju, što pojačava argumente u prilog oštrijem napadu na inflaciju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar