Slovensko gospodarstvo ove bi godine moglo porasti za 5,8 posto, procjenjuju u Banci Slovenije. Rast bi prije svega mogla potaknuti osobna potrošnja, čemu će pripomoći visoka zaposlenost, nagomilana štednja iz doba pandemije i daljnji rast plaća.
"Prognoza razmjerno visokog rasta u ovoj godini dobrim dijelom izvire iz statističkog učinka prijenosa visoke gospodarske aktivnosti iz druge polovice protekle godine", napisali su u središnjoj banci u priopćenju. "Istovremeno s izrazitim učinkom prijenosa, očekujemo kako će pogoršanje situacije u okruženju i pojačani inflacijski pritisci krajem ove i početkom iduće godine postupno smiriti trenutni gospodarski rast."
Zbog nižeg rasta inozemne potražnje i manje raspoloživosti investicijskih dobara, privatna ulaganja bi se polako mogla usporiti. Slovensko bi gospodarstvo bilo spremno za moguću gospodarsku krizu jer je dug slovenskih poduzeća relativno nizak. Posljedično bi se očuvao visok stupanj zaposlenosti, koja bi u nadolazećim godinama dodatno rasla.
Visoka inflacija također će utjecati na rast plaća
Inflacija bi još neko vrijeme mogla ostati visoka. Banke Slovenije procjenjuje kako će ona ove godine iznositi 9 posto, a da će iduće godine pasti na 4,5 posto. Ciljanoj vrijednosti od dva posto napokon bi se približila 2024. godine.
Inflaciji će ove godine najviše pridonijeti skuplji energenti, a iduće godine prije svega više cijene hrane i usluga. Posljedično bi se i plaće povećale, i to prosječno 4,5 posto godišnje, procjenjuju središnji bankari.
Glavni rizik ostaje rat u Ukrajini koji prije svega povisuje cijenu energenata i hrane. U Banci Slovenije još očekuju kako će se dobavni lanci sirovina i proizvoda do iduće godine postupno normalizirati.