.webp){kind=icon}
Industrijska proizvodnja u travnju je u eurozoni porasla za 0,4 posto, a 0,3 posto u Europskoj uniji u odnosu na ožujak, objavio je u srijedu Eurostat.
Blagi je to oporavak nakon što je u ožujku industrijska proizvodnja pala 1,4 posto u eurozoni, odnosno 1 posto u EU-u. No daljnju prisutnost silaznog trenda pokazuje usporedba s prošlogodišnjim travnjem u odnosu na koji je industrijska proizvodnja u eurozoni pala 2 posto, odnosno 0,5 posto u EU-u.
U eurozoni je u travnju u usporedbi s ožujkom proizvodnja energije porasla za 5,4 posto, poluproizvoda za 0,7 posto, potrošnih dobara za 0,4 posto i trajnih dobara za 0,2 posto, dok su kapitalna dobra pala za 0,2 posto.
U Europskoj uniji, pod koju spada i Hrvatska, proizvodnja energije rasla je za 1,6 posto, potrošnih dobara za 0,9 posto, a proizvodnja poluproizvoda i kapitalnih dobara za 0,2 posto, dok je proizvodnja trajne robe pala za 0,1 posto.
Od zemalja članica čiji su podaci dostupni, najveći rast ostvaren je u Nizozemskoj (5,6 posto), Finskoj (3,5 posto) i Luksemburgu (3,2 posto). Najveći pad imale su Irska (9,6 posto), Grčka (7,4 posto) i Litva (7,1 posto).
U Hrvatskoj je u travnju zabilježen pad industrijske proizvodnje od 1,5 posto u odnosu na ožujak te 1,4 posto u odnosu na travanj 2021. godine.
Na godišnjoj razini, u eurozoni je proizvodnja kapitalnih dobara pala za 9 posto, a poluproizvoda za 0,3 posto. Proizvodnja energije porasla je za 1,5 posto, potrošnih dobara za 7,4 posto, a trajnih za 5,7 posto.
U Europskoj uniji proizvodnja kapitalnih dobara u travnju ove godine bila je manja za 7,5 posto, dok je proizvodnja poluproizvoda rasla za 0,5 posto, energije za 3,6 posto, trajnih dobara za 4,9 posto, a potrošnih za 7,5 posto.
Najveći su pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile Irska (30,9 posto), Slovačka (9,6 posto) i Malta (9,4 posto), dok su najveći rast imale Litva (20,6 posto), Danska (17 posto) i Bugarska (16,9 posto).
