Danska inflacija usporila je drugi mjesec uzastopce uslijed umjerenijih cijena električne energije i goriva, što upućuje na to da je vrhunac inflacije možda već prošao.
Rast potrošačkih cijena iznosio je 8,7 posto u prosincu na godišnjoj razini. U studenome je inflacija iznosila 8,9 posto, a u listopadu je bila na 10,1 posto.
"Olakšanje je vidjeti da stope inflacije padaju. Inflatorni bi pritisci trebali popuštati kroz 2023. godinu zbog nekolicine pratećih elemenata kao što su niže globalne cijene hrane, prijevoza i sirovina", izjavio je Jeppe Juul Borre, glavni ekonomist u Arbejdernes Landsbanku.
Premda je središnja banka Danske inflaciju identificirala kao najveću prijetnju ekonomiji, Nationalbanken kao glavni cilj, slično onome na što se skoro tri desetljeća fokusirala Hrvatska narodna banka, ima održavati tečaj krune vezan za euro u uskom pojasu fluktuacije.
Na mjesečnoj razini cijene su u prosincu pale 0,6 posto budući da je cijena električne energije bila 0,3 posto niža, a benzina i dizela 0,2 posto.
U nedalekoj Norveškoj je pak inflacija u prosincu pala na najnižu razinu od svibnja, i to na godišnjih 5,9 posto, također zbog niže cijene električne energije, ali i učinka njezina državnog subvencioniranja.