.webp){kind=icon}
Hrvatski robni izvoz i uvoz u 2021. vrijedili su više no u pandemijskoj 2020. godini. Državni zavoda za statistiku (DZS) u ponedjeljak je objavio kako je u prošloj godini iz Hrvatske izvezeno robe u vrijednosti od 144,3 milijarde kuna, što je 32 milijarde, odnosno 29 posto više nego 2020. No vrijednost uvoza porasla je još i više, čak 42 milijarde kuna. Uvoz je u prošloj godini iznosio 214 milijardi kuna, 24 posto više nego 2020.
Iz statistike DZS-a može se iščitati i da je deficit robne razmjene s inozemstvom u 2021. iznosio oko 70 milijardi kuna, što je porast od oko 16 posto u odnosu na prethodnu godinu. Porasla je i pokrivenost uvoza izvozom, dok je 2020. bila 65 posto, prošle je godine iznosila 67,4 posto.
Na kretanje ukupnog izvoza najviše je utjecala prerađivačka industrija. Njezin je udio u ukupnom izvozu lani bio oko 81 posto. Ta je industrija ostvarila 116,3 milijarde kuna izvoza, što je porast od oko 21 posto. Najveći doprinos porastu izvoza unutar prerađivačke industrije dala je proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda. S udjelom u ukupnom izvozu od oko pet posto, toj je grani prerađivačke industrije izvoz porastao za oko 61 posto, na 6,98 milijardi kuna. Znatan je utjecaj imala i proizvodnja električne opreme čiji je izvoz porastao za 30,4 posto, na 10,9 milijardi kuna.
U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i u klimatizaciji izvoz je porastao za 421 posto, a u rudarstvu i rudarenju za oko 134 posto, piše Hina.
Prerađivačka industrija također je najviše pridonijela rastu uvoza u 2021. Njezin je udio u ukupnom uvozu 87 posto. Uvoz je u toj industriji porastao na 186,4 milijarde kuna, odnosno 19 posto u odnosu na 2020. godinu. Na povećanje uvoza najviše je utjecala proizvodnja metala, čiji je uvoz bio 15,1 milijardu kuna, što je porast od 54 posto. Povećanju uvoza također je znatno pridonijela proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, s porastom za 74 posto, na devet milijardi kuna.
Robna razmjena s državama članicama EU-a prošle je godine iznosila oko 70 posto ukupnog izvoza te oko 77 posto ukupnog uvoza. U te je zemlje lani izvezeno roba u vrijednosti od 100 milijardi kuna ili 31,3 posto više nego u godini ranije. Istodobno, vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 20,2 posto, na 163,9 milijardi kuna. Hrvatskoj su najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a bili Njemačka, Italija i Slovenija.
Konačni podaci DZS-a pokazuju kako je u 2021. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 30 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 23 posto, i oko 23 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 39 posto u usporedbi s 2020. godinom. Najveći su vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a Hrvatskoj bili Bosna i Hercegovina, SAD te Srbija.
