.webp){kind=icon}
Europska unija (EU) će tijekom zime proći kroz razdoblje tehničke recesije, a vratit će se rastu na proljeće iduće godine, navodi se u najnovijim ekonomskim prognozama koje je u petak objavila Europska komisija (EK).
Gospodarski bi rast ove godine trebao biti viši od ranije predviđenog i dosegnuti 3,3 posto, odnosno 3,2 posto kad je riječ o eurozoni. Ranija je prognoza iz Bruxellesa iznosila 2,7 posto.
Za iduću godinu, pak, revizija je učinjena naniže, pa se sada, slijedom zimske recesije uslijed energetske krize i inflatornih pritisaka, očekuje da će gospodarstvo EU-a i eurozone iduće godine rasti tek 0,3 posto. Prije nekoliko se mjeseci očekivao rast od 1,5 posto.
Inflatorni će pritisci popuštati, no ipak ne tako brzim ritmom. Ove se godine prosječna inflacija u EU-u očekuje na 9,3 posto, odnosno 8,5 posto kad je riječ o eurozoni.
U 2023. godini inflacija bi trebala pasti na sedam posto u EU-u, odnosno 6,1 posto u eurozoni.
Prognoze inflatornih kretanja u eurozoni
EK predviđa, što se Hrvatske tiče, da će rast ove godine iznositi šest posto na krilima rasta izvoza, investicija i osobne potrošnje te poglavito oporavka turizma.
"Ipak, rastuća inflacija i pad povjerenja (u ekonomiji) uslijed geopolitičkih tenzija pogoršavaju gospodarske izglede i javne financije u 2023. i 2024. godini", ističe EK.
Iduće bi godine hrvatsko gospodarstvo trebalo rasti jedan posto i onda 1,7 posto u 2024. Glavni pokretači rasta u idućoj godini trebali bi biti državna potrošnja i investicije. Osobna potrošnja, kao pokretač rasta, bi se trebala oporaviti u 2024. godini uslijed oporavka realne vrijednosti plaća.
Nakon ove godine, kada se u Hrvatskoj očekuje prosječna inflacija od 10,1 posto, u 2023. godini bi se trebala spustiti na 6,5 posto i onda u 2024. vratiti na "uobičajenu" razinu od 2,3 posto.
Prognoze rasta u zemljama članicama EU-a | Europska komisija
Unatoč proračunskom deficitu ove i iduće dvije godine, hrvatski bi javni dug iduće godine trebao nastaviti padati i doći do 67,2 posto bruto domaćeg proizvoda s ovogodišnjih očekivanih 70 posto, a onda u 2024. godine lagano porasti na 68 posto.
