Otvaranje godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu obilježila je inauguracija novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, a čak se i za pažljive promatrače Trumpovih poteza činilo da nova administracija sa sobom donosi isto toliko - ako ne i više - pitanja nego odgovora.
"Oni koji se sjećaju njegovog prvog dana na dužnosti znaju da je izdao jednu izvršnu naredbu. Njegov tim sada govori novinarima da će do kraja dana izdati 200. Dakle, samo na temelju ove količine, Trumpova bi administracija mogla biti 200 puta nepredvidljivija i nestabilnija no što je bila u prvom mandatu", rekao je Sam Jacobs, glavni urednik američkog časopisa Time, na događaju u Davosu.
Istaknuo je da je Trumpova popularnost porasla po okruzima, uz zavidnu podršku Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca u zemlji. "Međutim, mnoge njegove ideje nisu popularne. To je značajna točka napetosti - Amerikanci su se okrenuli ovom predsjedniku, ali nisu se okrenuli mnogim njegovim idejama", rekao je, govoreći o pitanjima socijalnog osiguranja i carina za koje je stanovništvo svjesno da će dovesti do skoka cijena.
Mina Al-Oraibi, glavna urednica dnevnih novina The National u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, rekla je da je nepredvidivost koju Trump predstavlja odraz nepredvidivosti u kojoj se svijet trenutno nalazi te da mnogi osjećaju da je potrebna promjena u svjetskim odnosima. "Možda se trebaju više temeljiti na transakcijama i interesima."
Bloomberg
Urednik u britanskom The Economistu Patrick Foulis poručio je da Trump ulazi u ovu inauguraciju na vrlo drugačiji način u odnosu na prvu.
"Sada imamo optimističnu poruku o mogućnostima Amerike, s puno uvjerljivijom izbornom pobjedom nego što je to bio slučaj s prethodnim rezultatom, koji je bio osporavan. Postoje snažni znakovi da američka javnost u nekim segmentima uvelike podržava njegovu agendu. Na primjer, pitanja imigracije i kulturnih ratova, poput rodnih pitanja, gdje su Trumpove vrijednosti vjerojatno bliže prosječnom Amerikancu od onih Joea Bidena", rekao je Foulis.
Pozicija SAD-a u svijetu
Dodao je da Trump dolazi u trenutku kada je američki faktor zastrašivanja u svijetu oslabio, što bi moglo definirati način na koji će se Sjedinjene Države (SAD) suočiti s globalnim izazovima. Osim toga, ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku još uvijek traju, u nekim dijelovima svijeta vlada anarhija, u drugima autokracija, a očito je da američka moć ne uspijeva odgovoriti na sve izazove, poput problema s Hutijima , naveo je. “Jedno od ključnih pitanja bit će kako će izgledati odnos između SAD-a i Europske unije (EU).
Problem s Europom je, kaže, to što zapravo nije uspjela pravilno organizirati obrambeni sustav. "Situacija s obranom još uvijek je prilično smiješna, u smislu razine mobilizacije i koordinacije, da bi se zauzela mjesto Amerike. Dakle, to je jedan problem. Europa kreće s pozicije slabosti, što je uvijek loše za Trumpa. "Drugi problem je što su dvije ključne sile u Europi, Francuska i Njemačka, u vrlo teškim političkim situacijama", istaknuo je.
Ipak, prema mišljenju Al-Oraibi, u Trumpovoj administraciji postoji osećaj o tome koliko moćna Amerika može biti kada odluči iskoristi tu moć. "SAD ostaje najvažnija supersila. To su pokazali na Bliskom Istoku. Mislim da je geografski domet SAD-a sada puno veći, s razlikom što je pitanje Afganistana zatvoreno."
Podsjetila je da je tijekom Trumpove prošle administracije postojala politika maksimalnog pritiska koja je započela rješavanje nekih od pitanja na Bliskom istoku, ali je stavljena na pauzu tokom administracije Joe Bidena. "Sada će ta politika ponovo stupiti na snagu, ali u drugačijem obliku. Jedna od promjena je to što neki ključni akteri iz prve Trumpove administracije ovaj put nisu prisutni. Stoga će vojno prisustvo biti smanjeno, dok će administracija biti više fokusirana na poslovne ljude koji će imati ulogu na Bliskom istoku."
Bloomberg
Jacobs je istaknuo da je Trump prilično samopouzdan po pitanju te regije i da očekuje da će stvari na tom polju lakše riješiti nego one u Ukrajini.
Iako je Foulis naglasio da je Trump uvelike pridonio poboljšanju situacije na Bliskom istoku, odnosno postizanju primirja, smatra da to ne znači da trebamo biti optimistični.
"Razlog je to što ono što je dogovoreno, prva faza primirja, zapravo ne rješava nijedno od glavnih pitanja. Ne bavi se pitanjem je li zapadnim silama ili čak zaljevskim državama prihvatljivo da Hamas ostane pod kontrolom Gaze. Ne rješava ključno pitanje za Izrael – zadržava li zemlja pravo vojno intervenirati u Gazi pod određenim okolnostima? I naravno, zapravo se ne bavi temeljnim i nedvojbeno nepomirljivim stavovima obiju strana u vezi s dvodržavnim rješenjem", kazao je.
Bloomberg
Urednik The Economista rekao je da je teško predvidjeti kakav bi utjecaj Trump mogao imati na Rusiju. "Mislim da bi jedino što bi SAD mogao učiniti jest pokušati nametnuti puno strože sankcije ruskoj nafti. Međutim, s obzirom na Trumpov interes za burzu, gospodarstvo i inflaciju, to bi moglo biti nešto od čega će se ustručavato. Mogli bi razmisliti o ustupcima ruskom predsjedniku Vladimira Putina, ukidanje sankcija, vraćanje deviznih rezervi i slično. Iako bi to više značilo kratkoročni dogovor koji donosi nekakvo primirje i prekid borbe, ali ne riješava temeljne probleme u zemlji."
Govoreći o američko-kineskim odnosima, Foulis je naveo da je, iz američke perspektive, učinak Bidenove administracije na tom području prilično dobar, s nizom mjera nametnutih kineskom gospodarstvu. "Zauzeli su poziciju u kojoj Amerika izgleda kao sila u usponu, dok Kina stagnira. Ako pogledate gdje smo bili prije pet ili deset godina, to je prilično velika promjena. Trump, na neki način, predstavlja kontinuitet, ali mislim imamo vrlo čvrste razloge da sumnjamo u njegovu sposobnost da dosljedno i dugoročno provodi takvu strategiju."
Depositphotos
Jacobs je ocijenio da je teško reći kako će izgledati američki plan prema Kini za pet godina, ali da će ekonomija biti ključan dio načina na koji će Trump gledati na Kinu. "Mislim da je tu manje ideologije, nego što je možda u pitanjima kao što su Tajvan i drugi", zaključio je.
Podsjetimo, godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma, koji okuplja svjetsku elitu s ciljem raspravljanja o glavnim svjetskim pitanjima i prioritetima za predstojeću godinu, počeo je u ponedeljak u švajcarskom Davosu pod sloganom "Suradnja za inteligentno doba".
.webp){kind=icon}