Srbija zaglavila na putu prema Europskoj uniji

Sve upućuje na to da je Srbija trenutačno najudaljenija od članstva u Europskoj uniji (EU), što potvrđuju ocjena Europske komisije (EK), ali i same činjenice: pregovori su počeli prije devet godina, a zatvorena su samo dva poglavlja.

Kvantificiramo li nalaze iz posljednjeg izvješća Europske komisije o ukupnoj spremnosti Srbije za članstvo u EU-u, dobiva se ocjena 3,05 na ljestvici od jedan do pet. To je donja granica umjerene spremnosti, kaže za Bloomberg Adriju Strahinja Subotić, programski menadžer Centra za europsku politiku.

"Ta je ocjena razočaravajuća, pogotovo uzmemo li u obzir da je Srbija prethodne godine imala ocjenu od 3,03, što je napredak za samo 0,02 postotna boda", kaže Subotić.

Ako je cilj da se Srbija pridruži članstvu u dogledno vrijeme, bit će potrebne brže i sveobuhvatnije reforme, smatra naš sugovornik. "Budući da se ta ocjena suštinski ne mijenja već godinama, stvara se dojam da je Srbija postala nešto što bih mogao nazvati 'zaglavljenom državom', odnosno državom koja se nije u stanju osloboditi statusa quo", navodi Subotić.

Otkako su pregovori započeti 2014. godine, Srbija je otvorila 22 poglavlja, a zatvorila samo dva. To su 25. i 26. poglavlje o kulturi i obrazovanju, gdje u suštini nema pravnih postignuća i nije mjerljiv kriterij napretka.

Hrvatska je, kako se navodi, za šest godina uspjela završiti svoje pregovore i zatvoriti svih 35 poglavlja. Dakle, očito je da Srbija prilično kasni.

Unatoč tome, od 2010. do 2022. godine, EU je predstavljao 60 posto ukupnog udjela kada su u pitanju strana ulaganja u Srbiju. Procjene govore o iznosu većem od 20 milijardi eura. Nadalje, Srbija od 2014. godine dobiva po 200 milijuna eura nepovratnih sredstava od EU-a.

Prema podacima srbijanskog ministarstva za europske integracije, Srbija je kroz pretpristupne fondove EU-a od 2007. do 2020. dobila oko tri milijarde eura. Od tog ministarstva Bloomberg Adria nije dobio odgovore na pitanja o tome je li se Srbija udaljila od EU-a jer, kako nam je rečeno, "zbog povećanog obujma posla i službenog puta, ministrica Tanja Miščević trenutno nije u mogućnosti odgovoriti na pitanja".

Kad je riječ o udaljavanju Srbije od EU-a, Subotić skreće pažnju na činjenicu da je Srbija potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom i ukazuje da njeno vodstvo članstvo u EU-u ne percipira kao nešto ostvarivo, barem ne u dogledno vrijeme.

"Iako Srbija ima pravo potpisivati takve ugovore (iako će ih pred samo članstvo morati i raskinuti), EU je jasno ukazao da to pitanje strateški zabrinjava", dodaje Subotić.

Vijeće stranih investitora u Bijeloj knjizi za 2023. godinu također skreće pažnju na udaljavanje Srbije od EU-a i preporučuje intenziviranje pregovora o članstvu kako bi se domaći propisi uskladili s europskim standardima i smanjio geopolitički rizik za investicije i vanjsku trgovinu.

"Srbija sve više ovisi o vanjskoj trgovini, što stvara dodatne rizike u situaciji kada se zemlja udaljava od članstva u EU-u. Rast javnih i stranih direktnih investicija ne može nadoknaditi pad privatnih investicija. Točno je da se kreditni rejting zemlje nije pogoršao, ali se nije ni popravio i još uvijek je ispod investicijske razine. U takvim okolnostima članstvo Srbije u EU bi značajno pripomoglo poboljšanju investicijske klime. Za to je potrebna dobra volja s obje strane", navodi Vijeće stranih investitora.

Depositphotos

EU je Planom rasta za zapadni Balkan od šest milijardi eura tom dijelu poluotoka na neki način pružio ruku.

Emanuele Giaufret, šef Delegacije EU-a u Beogradu, na predstavljanju Bijele knjige Vijeća stranih investitora, udruženja koje okuplja 120 stranih kompanija uglavnom iz EU-a, naglasio je potrebu da se ubrza integracija Srbije u EU i da je sada pravi trenutak da se ubrzaju i sve potrebne reforme.

"Postoji prilika bez presedana da ubrzamo pridruživanje Srbije EU-u. Geopolitičke prilike u Europi su se promijenile otkako je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu. Proširenje se ponovo našlo na vrhu agende EU-a te se i unutar EU-a prepoznaje sve veća neophodnost da se okonča proces proširenja EU-a na zapadni Balkan, Ukrajinu, Moldaviju i ostale zemlje koje tome teže. Zemlje koje pretendiraju na članstvo u EU-u trebaju iskoristiti taj presudni geopolitički trenutak i reagirati na sve veću želju EU-a za proširenjem, ispunjavanjem preuzetih obveza. Mi, kao kredibilan i dugogodišnji partner Srbije, poslali smo jasnu poruku da ćemo biti spremni za proširenje Unije, što su potvrdili i lideri EU-a u zajedničkoj izjavi sa samita u Granadi", rekao je šef Delegacije EU-a.

Prema njegovim riječima, vrijeme je da se intenziviraju sve potrebne reforme. EU je kreirao novi plan rasta kako bi pomogao Srbiji i regiji te ih približilo jedinstvenom tržištu EU-a. Taj plan nastoji produbiti regionalnu ekonomsku integraciju uspostavom zajedničkog regionalnog tržišta i ubrzati reforme na zapadnom Balkanu.

Europska komisija je predložila dodatna sredstva za premošćivanje ekonomskog i socijalnog jaza između država članica EU-a i zemalja u procesu pristupanja. Predložen je investicijski paket od šest milijardi eura s fokusom na investicijama i reformama.

To zapravo znači otvaranje jedinstvenog tržišta za robu i usluge sa zapadnog Balkana, pojednostavljenje carinskih procedura i kraćeg čekanja na granicama, manjih troškova prekograničnih plaćanja kroz Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), otvaranje tržišta cestovnog prometa…

Skrenuo je pažnju na reforme u područjima poput vladavine prava, slobode medija, dobrosusjedskih odnosa, javne uprave, javnih nabava, upravljanja državnim poduzećima, zelene tranzicije, digitalizacije i mnogih drugih.