Zapadni Balkan gubi entuzijazam prema EU zbog dugih pregovora

U Grčkoj, pod čijim je predsjedanjem Europska unija (EU) 2003. objavila deklaraciju u kojoj je navela da je "budućnost Balkana u EU-u", održan je forum s panelom "Posljedice zastalog proširenja EU-a". Prije 20 godina na sastanku u Solunu EU je najavio primanje zemalja Jugoistočne Europe, no one i dalje stoje u čekaonici, gdje gube entuzijazam za članstvom, reklo je nekoliko dužnosnika prošli tjedan na gospodarskom forumu u gradu Delfiju.

Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati su za ulazak, ali se nitko ne usuđuje prognozirati kada bi netko od njih mogao i službeno postati punopravni član Europske unije. "EU mora potaknuti zemlje zapadnog Balkana na ulazak jer je već prošlo puno godina, a da nitko nije ušao", rekao je Zoran Miljanić, ministar u tehničkoj vladi Crne Gore.

Upravo je njegova zemlja, koja je najviše problema imala u zatvaranju poglavlja vezanih za korupciju i pravnu državu, najdalje odmaknula u pregovorima. On je predvidio vremenski okvir kada bi bilo moguće očekivati crnogorsko pristupanje u EU: "Bilo bi optimalno da Crna Gora postane članicom u iduće četiri godine."

U susjednoj Srbiji je broj stanovnika koji podržava ulazak u EU pao sa 70 posto na 35 posto, što je povijesno najniža razina. Dragijana Radonjić Petrović, potpredsjednica Udruge ekonomista Srbije, smatra da je to zato što su pregovori izuzetno zahtjevni, a kada zemlja i ostvari napredak, pred nju se postavljaju nove prepreke.

"Lovimo EU, a on nam pobjegne svaki put jer je brži", rekla je Radonjić Petrović. "Rekli su nam da ćemo ući, no to je dug, jako dug put. Ova konferencijska dvorana premala je da u nju stanu svi dokumenti potrebni za članstvo", dodala je.

Grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou rekla je na otvaranju foruma da njena zemlja ima vodeću ulogu u podršci tih zemalja na putu prema EU-u. Španjolska, koja će 1.srpnja preuzeti šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a, također je poručila da će ih podržati. Španjolski ministar vanjskih poslova i osobno je to rekao njihovim dužnosnicima kada ih je posjetio prije dva tjedna.

"Znam da su ljudi u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori već umorni, da im je dosta ovog slušanja", rekla je Catherine Ashton, bivša šefica EU-ove diplomacije i potpredsjednica Europske komisije (EK) od 2010. do 2014. "Ali trebaju nastaviti u svojem nastojanju da uđu u EU, da ne odustanu od svojih zadaća", dodala je.

Sjeverna Makedonija čeka 18 godina

EU je u njenu mandatu 2013. primio posljednju zemlju, Hrvatsku, a otad je istupila njena domovina, Ujedinjeno Kraljevstvo (UK). U zadnjih deset godina jedini je pomak zabilježen 2022. otvaranjem pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te davanjem statusa kandidata BiH.

"Nadam se da će EU doista ispuniti obećanje i da ćemo svi ući u EU, sada kada smo na tračnicama", rekao je Besart Kadia, zamjenik albanskog ministra vanjskih poslova.

U Sjevernoj Makedoniji je najveće ogorčenje jer je ta zemlja u čekaonici 18 godina. Da bi počela pregovore morala je 2018. nazivu dodati "Sjeverna" jer je na tome inzistirala Grčka. EU je 2020. donio odluku o početku pregovora, no onda ih je Francuska blokirala jer Francuzi nisu skloni proširenju.

"Predsjednik Emanuel Macron nam je uoči lokalnih izbora u Francuskoj uložio veto s obrazloženjem da proces pristupanja sa Srbijom i Crnom Gorom ne funkcionira, da se ne vidi napredak, pa da je potrebna promjena metodologije za čitav zapadni Balkan kako bi pregovori krenuli brže", rekao je izvor iz makedonske diplomacije za Hinu, zamolivši anonimnost.

"Na to smo nevoljko pristali pa počeli raditi na novoj metodologiji, no onda je Bugarska počela tražiti da kažemo da naš jezik ne postoji, da smo izmišljena nacija, da promijenimo udžbenike iz povijesti", dodao je izvor.

Srbija zatvorila dva poglavlja

Radonjić Petrović je uvjerena da će Srbija imati sličnih problema, među kojima je i situacija s Kosovom. Predlaže stoga drugačiji način pristupnog procesa. "Trebali bismo znati datum ulaska i što do tada trebamo napraviti. Jer u protivnom nas druge zemlje mogu blokirati kao što je bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom", izjavila je.

Od početka pregovora 2014. godine, Srbija je otvorila 22 poglavlja od ukupno 35, no zatvorila ih je samo dva. "Koliko godina će biti potrebno da se zatvore sva?", upitala je Radonjić Petrović.

Angelina Eichhorst, direktorica Europske službe za vanjsko djelovanje, tijela pod kontrolom šefa diplomacije EU-a, kaže da Bruxelles nema namjeru išta mijenjati. "Bit će to i dalje zahtjevni i dugotrajni pregovori, nećemo promijeniti pravila za ulazak", napomenula je i dodala kako "proces proširenja nije zastao" jer u redu čeka deset zemalja, uključujući Ukrajinu, Moldaviju i Tursku.

Svježa krv

Miroslav Lajčak, posebni izaslanik EU-a za dijalog Beograda i Prištine te zapadni Balkan, kaže da je postupak proširenja "ekstremno spor", pa da ljudi ondje preispituju smisao i namjere EU-a. "Potrebna je nova energija u regiji, ali je nema. Ne budu li ljudi vjerovali da se može ući u EU, bit će to još sporije i teže ostvarivo", zaključio je Lajčak.

Gospodarski forum u Delfiju (Delphi Economic Forum) pokrenut je 2015. godine kao jugoistočnoeuropska inačica Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Na njemu se okupilo 990 sudionika iz 71 zemlje koji su raspravljali o geopolitici, gospodarstvu, financijama, energetici, društvu i zaštiti okoliša, izvijestio je organizator.

Među govornicima su bili grčki premijer Kyriakos Mitskotakis, opozicijski lider Alexis Tsipras, albanski premijer Edi Rama, hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović, OECD-ov glavni tajnik Mathias Cormann, austrijski kancelar Karl Nehammer, kosovski premijer Albin Kurti, povjesničar Timothy Ash i ekonomist Nouriel Roubini.

Forum se održao pored antičkih ruševina Apolonova hrama u kojem je nekoć proročica Pitija proricala budućnost grčkim vladarima. Forum je osnovao grčki poduzetnik Symeon Tsomokos iz Atene.