.webp){kind=icon}
Javna dostupnost odgovarajućih podataka jedan je od ključnih ograničavajućih faktora u analizi o javnoj potrošnji u zemljama negdašnje Jugoslavije za razdoblje od 2011. do 2019. koje su autori stručnjaci sa sveučilišta u galicijskom Vigu Marko Crnogorac i Santiago Lago-Peñas.
Istodobno je vidljivo da su izborni ciklusi bitan faktor u dinamici javne potrošnje, odnosno socijalnih izdataka.
Cilj je analize bio utvrditi postoje li zajednički obrasci, odnosno konvergiraju li obuhvaćene zemlje (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija) u načinu javne potrošnje te je li fiskalna politika ciklična ili protuciklična, kao i da se vidi koji bi bili ključni pokretači pojedinih segmenata potrošnje.
Čitaj više
Visoke kamate mađarsku središnju banku gurnule u velike gubitke
Nacionalna banka Mađarske plaća najvišu kamatu u EU-u na depozite položene kod monetarne vlasti.
19.06.2023
Francuski guverner pozvao vlade da ukinu energetske potpore
Guverner François Villeroy de Galhau tvrdi da ECB ne može sam zauzdati inflaciju.
25.05.2023
Održivi mirovinski sustav i zadovoljni građani – prava kvadratura kruga
Javne financije popuštaju pod obećanjima oko umirovljenja danim prethodnim generacijama.
12.02.2023
"Dostupnost podataka je ograničenje. Koristili smo alate koji trebaju bolje podatke, ali od nečega se mora krenuti", kazao je Lago-Peñas na online prezentaciji analize koju je organizirao Institut za javne financije.
Rezultati pokazuju da postoji slaba konvergencija u strukturi javne potrošnje među uključenih šest zemalja, da je ponašanje u tom području bilo protuciklično suprotno hipotezi o cikličnosti fiskalne politike u zemljama izvan skupine Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te da je uočljiv utjecaj izbornih i poslovnih ciklusa na strukturu javne potrošnje.
Javna potrošnja kao udio u BDP-u | Public Sector Economics
Zanimljivo je da, čini li se usporedba s takozvanim novim članicama Europske unije (EU) u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, vidljivo je da zemlje negdašnje Jugoslavije ne čine neku zasebnu skupinu ili klaster zemalja po sastavu javne potrošnje.
U usporedbi s 15 starih članica EU-a (u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo ispalo iz tog kruga), potrošnja za socijalnu politiku u zemljama negdašnje Jugoslavije kao postotak udjela u ukupnoj potrošnji je ispod prosjeka tih 15 zemalja, navodi se u radu znanstvenog dvojca.
Kod troškova za zdravstvo, oni su uglavnom na razini prosječne razine u starom dijelu EU-a kao udio u ukupnoj potrošnji. Na dvoznamenkastoj brojci u tome smislu još su kategorije takozvanih općih javnih troškova i obrazovanje.
Kategorizacija javnih troškova je, inače, rađena prema metodologiji koju koriste Ujedinjeni narodi.
Udio pojedine vrste troškova u ukupnim javnim troškovima | Public Sector Economics
U većini slučajeva veći postotak ukupne potrošnje nego u starim članicama EU-a odlazi na ekonomske poslove, javni red i sigurnost te stanovanje, ali zato manji postotak ide na zaštitu okoliša, što ukazuje na još nedovoljno razvijenu svijest u tom području. Kod obrane te rekreacije, kulture i religijskih pitanja postotak je otprilike sličan prosjeku stare Europe.
Uočeno je također da je uloga izbornog ciklusa vrlo bitna u objašnjavanju troškova u socijalnoj sferi. Ta vrsta potrošnje raste u vrijeme izbornih ciklusa jer su, naravno, socijalne pogodnosti brzo vidljive i koriste izbornim izgledima političara. Veća razina potrošnje u tom segmentu očekuje se u manje raznolikim političkim sustavima, a ta vrsta potrošnje također pada u razdoblju rasta gospodarstva i pada nezaposlenosti. S druge pak strane troškovi ili ulaganja u javnu infrastrukturu, javna poduzeća ili, recimo, poljoprivredu, rastu kada je nezaposlenost visoka u kontekstu borbe protiv recesijskih kretanja. Sve to potvrđuje protucikličke nalaze o fiskalnoj politici, zaključuje rad dvojca stručnjaka iz Viga.
