Hoće li visoke kamate tvrtke natjerati na burzu? Ovisi koga pitate

U samo jednom od dugog niza takvih poteza koje su deseci svjetskih središnjih banaka povukli posljednjih mjeseci, Europska središnja banka (ECB) ovog bi tjedna trebala ponovo podići referentne kamatne stope. Globalna promjena smjera monetarne politike prouzročena inflacijom osjeća se i na ostatku ekonomije.

Analitički tim Bloomberg Adrije nedavno je najavio kako će cijene zaduživanja u regiji i eurozoni morati rasti, a nas je interesiralo može li to kompanije natjerati na razmatranje alternativa prilikom potrage za novcem. Konkretnije, postoji li mogućnost da kapital nužan za poslovanje potraže kroz izdavanje dionica umjesto da plaćaju skuplje kredite bankama.

Odgovori koje smo dobili s regionalnih burzi i od sudionika na lokalnim tržištima kapitala pokazuju kako čvrstog konsenzusa nema. Na Zagrebačkoj su burzi (ZSE) optimistični. Sanda Kuhtić Nalis, voditeljica korporativnih komunikacija ZSE-a, drži da očekivani rast kamatnih stopa "svakako" može dati realni poticaj tržištima kapitala u regiji. Ona ističe da je već neko vrijeme "na našem tržištu primjetan (…) rast interesa za uvrštenjem: od 2020. bilo je 10 novih uvrštenja dionica", objašnjava Kuhtić Nalis i dodaje kako je nekad za isti broj uvrštenja trebalo pet godina.

Svijest se o prednostima financiranja putem tržišta kapitala mijenja, objašnjava, "no to je proces koji nije niti brz niti jednostavan". U otežanim uvjetima bankarskog kreditiranja aktivnost kompanija na tržištu kapitala će biti "izraženija", smatra i dodaje kako su neka od posljednjih uvrštenja izazvala "izuzetan" interes javnosti.

Direktor Beogradske burze Siniša Krneta ne pršti optimizmom. Naprotiv. Smatra kako "sada svakako nije pogodan trenutak za promociju IPO-a i listinga na burzi". Uz napomenu da uvijek i svugdje ima izuzetaka, Krneta podsjeća kako su burze stjecišta "plahih igrača", zbog čega se na njima manifestira "izuzetna ranjivost na događaje koji globalne monetarne, fiskalne i političke autoritete nagone na poteze bez presedana" ovih dana.

Na Beogradskoj burzi smatraju kako sada nije pogodan trenutak za promociju IPO-a i listanja na burzi | Bloomberg

Krneta upozorava kako su "rizici ulaganja (…) poprimili eksplozivne putanje, učinivši projekcije (…) očekivanih prinosa – neodrživima". Zbog toga su se u ovom trenutku na Beogradskoj burzi više okrenuli usuglašavanju svojeg poslovanja s najnovijim tamošnjim zakonima te tehnološkoj tranziciji na trgovačku platformu Atenske burze. Nadaju se kako će tako "utrčati u pucanj (…) kad globalna kriza deeskalira", što bi trebalo donijeti potražnju za novim, svježim kapitalom, pa bi, nada se Krneta, burza konačno trebala zauzeti "mjesto koje joj pripada u lokalnom ekosistemu".

Na burzi u Banja Luci dijele optimizam iz Zagreba. Milan Božić, direktor Banjalučke burze, smatra kako bi "rast kamatnih stopa (…) trebao potaknuti dioničarstvo". Financiranje kroz izdavanje dionica "ima prednosti i za investitore i za poduzeća", podsjeća i komentira kako su poslovne banke u nešto povoljnijoj poziciji od burzi jer one dominantno ulažu novac deponenata "na koji još uvijek plaćaju niske kamate, imajući u vidu stope inflacije".

No pokazatelji o odljevu depozita u nekretnine pokazuje kako su vlasnici depozita svjesni inflatornih rizika, ističe Božić, pa bi interes društva trebao biti razvoj tržišta dionica koje omogućavaju efikasniju transformaciju štednje u investicije. Takvo tržište bi poduzećima olakšalo financiranje "jer visoke kamatne stope na kredite ugrožavaju poslovanje", što se posebno odnosi na financiranje razvojnih projekata za koje su neophodni dugoročni izvori, komentira Božić.

Na odnos banaka i burzi osvrnula se i Kuhtić Nalis koja smatra kako one ne moraju nužno biti konkurencija, ali da bi u interesu države trebalo biti imati "razvijeno, likvidno i aktivno tržište kapitala". Tako nešto omogućava prelijevanje štednje u kapital za tvrtke koje mogu ostvariti brzi rast i na taj način omogućiti ekonomski oporavak, dodaje. Zbog toga bi privatizacije, a posebno privatizacije kompanija iz državnog portfelja, bile značajan poticaj tržištu. Stvaranjem povoljnog okruženja za investiranje mogli bismo se odmaknuti od depozita i nekretnina, a cilj bi trebao biti poticanje dugoročne štednje kroz likvidne financijske proizvode, drži Kuhtić Nalis.

Na Zagrebačkoj burzi smatraju kako je u interesu države imati razvijeno, likvidno i aktivno tržište kapitala | Lana Slivar Dominić/Hina

Almir Mirica, izvršni direktor i član uprave Sarajevske burze, više je, kao i Krneta iz Beogradske burze, skloniji isticanju nesigurnost na tržištu. Iako bi "na prvi pogled, povećanje referentnih kamatnih stopa i rezultirajuće poskupljenje bankarskih zajmova (…) moglo biti pogodno za financiranje putem emisije na tržištima kapitala", rast kamata "po definiciji uzrokuje i okretanje investitora k sigurnijim vidovima investiranja – prije svega državnim obveznicama".

Na toj liniji razmišlja i Nenad Gujaničić, glavni broker Momentum securitiesa iz Beograda. "Teoretski, moglo bi se zaključiti da rast kamatnih stopa stvara pritisak na kompanije koje se onda okreću listanju na burzi. Međutim, desit će se upravo suprotno, jer visoke stope istovremeno donose manje likvidnosti na burzama, što će u narednom razdoblju još više doći do izražaja", upozorava i dodaje kako je promet u padu, da slabi potražnja, a time je i valuacija dionica lošija.

"Sve to stvara nepovoljan ambijent za razvoj tržišta kapitala, u smislu novih inicijalnih javnih ponuda", drži Gujaničić koji upozorava kako se o tome trebalo više razmišljati "u dobrim vremenima, naročito kada je u pitanju IT industrija, gdje se moglo uložiti više truda da se pronađe način na koji bi se kompanije iz tog sektora privukle" na burzu. Gujaničić ističe i situaciju u Srbiji gdje se političkim potezima mogu provesti različite vrste mjera kako bi se privukle investicije, "pa tako imamo situaciju da se u Srbiji bilježe rekordne investicije – zahvaljujući subvencijama, a da je trgovanje na burzi slabo jer burza zahtijeva da sve bude realno i čisto".

Dino Dürrigl iz zagrebačkog Intercapitala ističe kako je "za očekivati (…) da rast kamatnih stopa neće dati poticaj izlasku kompanija na burzu, kako globalno tako i na tržištima kapitala u Hrvatskoj i regiji" te napominje kako "viši trošak duga nužno znači i veći trošak kapitala, odnosno viši zahtijevani povrat na uloženi kapital dioničara". On se slaže s onima koji misle da trenutak nije povoljan za izlazak na burzu, odnosno da je "teško očekivati da ćemo viđati okretanje financiranju kroz izdavanje dionica u trenucima kada valuacije nisu pretjerano pogodne".

U Intercapitalu ne očekuju da će tvrtke nahrupiti na burzu | Zagrebačka burza

Branko Kecman, direktor banjalučkih Advantis brokera, osvrnuo se i na dužničke vrijednosnice istaknuvši kako, barem što se tiče tamošnjeg tržišta kapitala, problem stvara i "apsolutno komplicirana procedura" izdavanja komercijalnih zapisa koji bi u ovoj situaciji viših kamatnih stopa mogli odigrati ključnu ulogu u olakšavanju kratkoročnog financiranja kompanija.

Odgovori igrača s regionalnih tržišta kapitala pokazuju kako se mišljenja o tome koliko je moguće da razdoblje viših kamatnih stopa potakne lokalne kompanije na jače sudjelovanje na tržištu kapitala, nasuprot bankocentričnom financiraju koje ovdje prevladava, razlikuju ovisno o lokalnim uvjetima, ali da u ovom trenutku ipak ponešto prevladavaju pesimistični stavovi. S jedne se strane nalaze oni koji drže kako trenutna apatija na burzama ne bi rezultirala u atraktivnim cijenama dionica, dok su s druge strane oni koji misle da bi se kompanije ipak mogle malo odmaknuti od skupih bankovnih kredita, posebno ako se ispostavi da će takvo razdoblje trajati dulje vrijeme. Svi se, pak, slažu kako bi bilo odlično kad bi lokalna tržišta kapitala bila razvijenija.

 

--- U izradi članka surađivale Ana Ristović i Svjetlana Šurlan.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar