.webp){kind=icon}
Najbitnije svjetske središnje banke zaoštravaju svoje monetarne politike, a inflatorni pritisci sa strane ponude ubrzano se prelijevaju na baznu inflaciju. Prelijevanje izazvano štampanjem novca tijekom prošlih deset godina dovelo je do jačanja čimbenika na strani ponude.
Ovo ukazuje na činjenicu da nam predstoji dodatno zaoštravanje monetarnih politika, kako u Adrija regiji tako i u eurozoni, navode iz analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Podizanje cijena zaduživanja globalni je trend
Na listi 30 središnjih banaka razvijenih svjetskih ekonomija (vidi kartu) koju je kreirao i prati Bloomberg, vidi se ukupno podizanje kamatnih stopa od 5595 baznih bodova u zadnjih 12 mjeseci. Ovo znači da je neponderirani prosjek podizanja kamatne stope 350 baznih bodova.
Najveća promjena zabilježena je u Mađarskoj (1135 bb), gdje referentna kamatna stopa sada iznosi 13 posto i viša je od kamatnih stopa bilo koje druge članice Europske unije. Slijedi Čile, gdje je središnja banka kamatne stope podigla za 925 baznih bodova, na 10,75 posto. Najmanja promjena registrirana je u Danskoj, gdje su središnji bankari kamatnu stopu povisili za 115 baznih bodova.
"Europska središnja banka (ECB) je pretposljednja na listi jer je cijene zaduživanja podigla za 125 baznih bodova, na 0,75 posto", navode naši analitičari.
Ističu kako su glavni razlozi za podizanje kamatnih stopa:
-
borba protiv visoke inflacije jer brojke ukazuju da bi stopa inflacije srednjoročno mogla ostati visoka;
-
potreba osiguravanja financijske sigurnosti uslijed geopolitičkih neizvjesnosti.
Tijekom istog razdoblja od 12 mjeseci, ukupna je stopa inflacije u spomenutim zemljama porasla za 5,1 posto (neponderirani prosjek), što je za 1,6 postotnih bodova više od rasta kamatnih stopa, upozoravaju analitičari.
Različit tempo rasta kamata među državama ukazuje kako više središnjih banaka dozvoljava rast inflacije brži od povećanja kamatnih stopa. Danska središnja banka i ECB prednjače u tome, pa je inflacija u Danskoj porasla za šest postotnih bodova, a u ECB-u za 4,9 bodova u odnosu na rast kamatnih stopa u eurozoni.
Banke u Adria regiji slijede stope ECB-a
Središnje banke u Adria regiji odabrale su sličan pristup kao i ECB i središnja banka Danske, pa rast kamatnih stopa nije pratio rast cijena.
Narodna banka Srbije kamatne je stope podigla za 250 baznih bodova, dok je stopa inflacije (po HICP metodologiji) porasla za 8,5 postotnih bodova. Središnja banka Sjeverne Makedonije je tijekom istog razdoblja kamatne stope podigla za 175 baznih bodova, a inflacija se za isto vrijeme (također po HICP metodologiji) pomaknula za 13,4 postotnih bodova naviše.
Središnje banke regije naglašavaju kako im je fokus na baznoj inflaciji te da se pri donošenju odluka o promjeni monetarne politike vode time.
"Stope bazne inflacije su također ubrzano rasle u prethodnim mjesecima, dostižući višegodišnje rekorde od 12,3 posto u Srbiji i 16,3 posto u Sjevernoj Makedoniji. Slijede Hrvatska, s baznom inflacijom od 11,8 posto, te Slovenija, gdje je dosegla 7,7 posto", ističe analitički tim Bloomberg Adrije.
Dodaju kako Slovenija već sudjeluje u odlučivanju o monetarnoj politici ECB-a, pa je ne možemo može promatrati kao izdvojeni slučaj, a i Hrvatska je specifična jer se očigledno suzdržava od značajnijih promjena monetarne politike do ulaska u eurozonu 1. siječnja 2023. godine.
Inflacija će sljedeće godine biti niža, ali ne i niska
Ukupna inflacija se ovih mjeseci nalazi na svojem vrhuncu, a kvartali pred nama donose postupni pad stopa inflacije u regiji, predviđaju analitičari u izvještaju. Iako je usporavanje rasta cijena pozitivna stvar, to i dalje ne znači da će se inflacija vratiti u optimalne okvire.
"Inflacija će i dalje vjerojatno ostati iznad višegodišnjeg prosjeka, a predviđanja ukazuju da će stopa inflacije u spomenutim razvijenim ekonomijama tijekom 2023. pasti s 8,1 posto na 4,4 posto (ponderirani prosjek u odnosu na bruto domaći proizvod)", navode iz analitičkog tima.
Ako izuzmemo 2022. godinu kao rekordnu, 2023. će po međugodišnjoj inflaciji biti najviša u posljednja dva desetljeća. To povlači potrebu novih reakcija središnjih banaka u vidu višekratnog dizanja cijene zaduživanja.
Projekcije inflacije za Adria regiju ne razlikuju se bitnije od projekcija za spomenute razvijene ekonomije, barem po glavnim kretanjima. "Godišnji prosjek će u 2023. biti drugi najviši u zadnjem desetljeću i više (samo će inflacija iz 2022. biti viša)", navodi se u izvještaju.
Na horizontu nova podizanja stopa
Kada se sve navedeno uzme u obzir i prevede u konkretne brojke, ECB će u sljedećih šest mjeseci kamate podići za 150 baznih bodova, dok će NBS i središnja banka Sjeverne Makedonije kamate podići za najmanje jedan postotni bod, pokazuju projekcije analitičkog tima.
"Tržišta su već uračunala podizanja kamatne stope od 225 baznih bodova do srpnja 2023. Uz to, tržišta također očekuju da će šestomjesečni Euribor iznositi oko 3,3 posto u lipnju 2023. (nasuprot sadašnjih 1,9 posto). Ovo je također najveći navedeni nivo u spomenutom periodu", pojašnjavaju analitičari.
Kako je već napomenuto, očekujemo da će se Hrvatska narodna banka suzdržavati od većih promjena monetarne politike, "jer je ulazak u eurozonu blizu, a devizna stopa je dosta stabilna pred ulazak u europsku monetarnu uniju", dodaju analitičari.
Sve zategnutije na financijskim tržištima
Uslijed pooštravanja monetarnih politika, mijenja se i stanje na financijskim tržištima. Pogledamo li Bloombergov Euro Area Financial Conditions indeks koji prati uvjete na financijskim tržištima u eurozoni, uspoređujući ih s onima između 1999. i srpnja 2008. godine, kada se dogodila svjetska ekonomska kriza, vidimo pad na najnižu razinu od 2012.
Ovo znači da su financijski uvjeti sada gori nego tijekom početka krize izazvane pandemijom koronavirusa u ožujku 2020. godine i da se nalaze na razini razdoblja kada su tržišta bila opterećena krizom javnog duga u eurozoni.
Kao razloge iz analitičkog tima navode:
-
dugu borbu s višedesetljetnim rastom stope inflacije, s podizanjem kamatnih stopa središnjih banaka kao glavnim oružjem;
-
geopolitičke turbulencije koje utječu na gospodarsku aktivnost.
"Zbog jake direktne (u slučaju Slovenije i uskoro Hrvatske) i indirektne (u slučaju Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije) povezanosti zemalja iz Adria regije s eurozonom i tamošnjim financijskim uvjetima, očekujemo da će se generalni troškovi financiranja u Adria regiji povećati u sljedećih nekoliko kvartala", navode analitičari u izvještaju i dodaju kako će na investicije u privatnom sektoru negativno utjecati i pesimističnija predviđanja za ulaganja na srednji i dugi rok.
I ovdje, dodaju analitičari, postoji drugi kut promatranja koji može unijeti nešto optimizma.
"Gledano s pozitivnije strane, efekt ovog povećanja troškova bit će umanjen zahvaljujući zaostalom višku likvidnosti u svim financijskim sustavima, kao i smanjenoj potražnji za kreditima od (…) gospodarstva do koje će dovesti smanjena ekonomska aktivnost i lošije srednjoročne prognoze rasta", zaključuje se u izvještaju.
