Hrvatska poljoprivreda često se svodi na napise sve je loše, samo se ubiru poticaji, opet loša sezona, opet niske cijene. Kukanje prosječnog poljoprivrednika postala je svakodnevica.
No, s druge strane poljoprivreda je profitabilna grana ekonomije gdje su EBITDA marže u prosjeku oko 20 posto, ovisno o tome koja kultura se uzgaja ili koja se životinja hrani. Poljoprivreda je iznimno kapitalno intenzivna industrija pa će ova analiza biti posvećena upravo tom segmentu poljoprivrede - koliko i kako se ulaže u poljoprivrede te da li se dovoljno ulaže?
Hoće li doći vrijeme ponovne popularnosti poljoprivrede?
Trendovi su učinili svoje. Više nije "in" biti ratar, voćar, a kamoli stočar. Također, poljoprivrednici su se loše pripremili na zajedničko tržište. Nema udruživanja, nema vertikalne integracije, nema prilagođavanja klimatskim uvjetima (npr. sustavi za navodnjavanje) i sve to utjecalo je na snagu poljoprivrede. Ukupni nominalni poljoprivredni output u Hrvatskoj raste, ali po stopi od samo 1,2 posto (CAGR) u zadnjih dvadeset godina, što je ispod rasta inflacije u tom razdoblju (4,1 posto).
Čitaj više
Rekordna žetva pšenice: veći prinos, manja dobit za poljoprivrednike
Ponovno se otvara poznati paradoks domaće poljoprivrede: veća proizvodnja ne znači i veću profitabilnost.
05.05.2026
Nedostatak gnojiva potpalit će inflaciju hrane, a Hrvatska ovisi o uvozu
Mineralna gnojiva ključna su karika u prijenosu energetskih šokova na cijene hrane i inflaciju.
17.04.2026
Ne ovise o poticajima, dionica jeftinija od Žita, a potencijal i dalje velik - TSHC ostaje dobra ulagačka prilika
U hrvatskoj poljoprivredi ne cvjetaju ruže, ali ima i kompanije koje idu kontra tog smjera. Jedna od takvih je Tvornica stočne hrane Čakovec.
16.04.2026
Hrvatska poljoprivreda propada unatoč rekordnim subvencijama! Evo što ju zapravo uništava
Hrvatska poljoprivreda propada već najmanje 15 godina unatoč snažnom rastu subvencija, dok se ključne reforme sustavno ignoriraju ili blokiraju.
27.03.2026
Dakle, i ovaj podatak nam pokazuje da je hrvatska poljoprivreda u realnim brojkama u minusu. Pokazuje to i bruto dodana vrijednost poljoprivrede koja se spustila s 4,6 posto u 2005. na 3,4 posto ukupne dodane vrijednosti u 2025. Produktivnost jest u tom razdoblju porasla (s pet na 15 tisuća eura), no dosta je tome pridonijela i sama tehnologija te napuštanje dijela manjih OPG-ova.
Dodatan problem poljoprivrede je podinvestiranost. Naime, još od 2010. potrošnja fiksnog kapitala (ili amortizacije) je viša od investicija u fiksni kapital u cjelokupnom sustavu poljoprivrede u Hrvatskoj. Jedino razdoblje gdje su investicije bile više od potrošnje fiksnog kapitala jest prije 2010. što možemo pripisati snažnim pretpristupnim fondovima prije ulaska u Europsku uniju (EU).
Iako i sada kada smo dio EU imamo pristup EU fondovima, imamo manji broj poljoprivrednika i manju proizvodnju dok su investicije zapravo rijetke. Tome u prilog ide i na primjer prosječna starost traktora u Hrvatskoj od 32 godine, dok je u 2010. prosjek bio 25 godina. Sve to vidimo na omjeru CapEx to sales koji opada s godinama te je trenutačno na razini cijelog sustava 6,4 posto (zadnje dostupni podaci za 2024.)
Kako investiraju najveće poljoprivredne kompanije?
Malo ćemo pobliže pogledati najveće poljoprivredne kompanije kako bi vidjeli kako oni gledaju na poljoprivredu. U Europi prosječni CapEx to sales je u rasponu od pet do 20 posto, ovisno o strukturi poljoprivredne kompanije.
Naravno, teško je uspoređivati poljoprivredne kompanije s obzirom na to da pojedine su cjelokupne vertikalne integracije dok su neke samo ratarske ili stočarske, tako da variraju i investicije u fiksni kapital.
Što se tiče hrvatskih većih poljoprivrednih kompanija, ponderirani prosjek je oko 7,3 posto što možemo smatrati dobrim pokazateljem i iznad je hrvatskog ukupnog prosjeka. Vidimo na grafikonu da taj omjer varira, ovisno o ciklusu ulaganja u kojem se kompanija nalazi. Iznimka su tu Belje, Vupik i PIK Vinkovci koji su prodani početkom 2025. Podravci (Podravka Agri) te će sada krenuti u značajnije investicije od 200 milijuna eura do kraja 2030. godine pa će CapEx to sales Podravke Agri biti oko 15 posto ako pretpostavimo svake godine ulaganja oko 40 milijuna eura.
Navodnjavanje mora postati obavezna tema
Hrvatska ima malo navodnjavanih površina, a samim time i vrlo visok rizik od suša, koje su postale uobičajene u pojedinim razdobljima tijekom godine. Trenutačno imamo svega tri posto navodnjavanih površina što je 3x manje od prosjeka EU. Također, susjedna Srbija koja ima značajnije površine je na oko osam posto navodnjavanih površina.
Svaki četvrti hektar krumpira i svaki peti hektar povrća su navodnjavani s obzirom na to da je povrću najpotrebnija voda. No, povrća i krumpira se ne proizvodi najviše u Hrvatskoj, nego žitarica i to pšenice i kukuruza. Pogledajte koliko žitarica navodnjavamo - svega 1,1 posto. Viši prinosi uz pravilan odabir sjemenog materijala, gnojiva i tehnologije ovise i o vodi. Upravo u tom smjeru ide Podravka Agri koja želi povećati navodnjavane površine s osam posto na 21 posto kako bi povećali prinos i/ili imali mogućnost dvije kulture godišnje.
Nužno je povećanje investicija u poljoprivredu, ali prvenstveno u tehnologiju, povećanje učinkovitosti i prinosa. Dobri primjeri su burzovne kompanije poput Žita i Podravke (Podravke Agri) koji najavljuju nove svinjogojske farme, nove farme junadi, ali i povećanje produktivnosti što se već prema izjavama vodećih ljudi i osjeti prema dosadašnjim ulaganjima. Vječita mana/problem ostaje okrupnjavanje i dodjela državnog zemljišta, no to je pitanje hoće li će se ikada i riješiti.
Poljoprivreda je zadnje dvije, tri godine postala tema M&A tržišta, što dodatno govori o atraktivnosti samog sektora, a i živimo u doba kada je hrana strateški resurs.
Žito, Podravka Agri, Bosqar Invest, Osatina Grupa, Kutjevo i ostali najavili su značajna ulaganja i moguće daljnje akvizicije što bi moglo doprinijeti obnovi poljoprivrede. Nama praktički svega nedostaje i svaka investicija trebala bi biti dobrodošla.
