Mineralna gnojiva ključna su karika u prijenosu energetskih šokova na cijene hrane i inflaciju. Njihova osnovna funkcija je povećanje prinosa i stabilizacija kvalitete usjeva. Iako se pojmovi mineralna i umjetna gnojiva često koriste kao sinonimi, prvi označava kemijski sastav, dok drugi naglašava način proizvodnje.
Mineralna gnojiva, temeljena na dušiku, fosforu i kaliju (NPK), ključna su za prinose u modernoj poljoprivredi. Najvažnija su kod ratarskih kultura poput pšenice, kukuruza i uljarica, ali i u voćarstvu i povrtlarstvu.
Ključna sirovina velikog dijela mineralnih gnojiva je amonijak, a njegova proizvodnja je energetski vrlo intenzivna. Cijena plina ostaje presudan troškovni faktor za industriju gnojiva i razlog zbog čega je Bliski istok ključna regija za proizvodnju, posebno dušičnih gnojiva poput ureje, dok se sumpor koristi u proizvodnji fosfornih i složenih mineralnih gnojiva.
Čitaj više
Želite zaštiti svoj kapital u volatilnim vremenima? Donosimo primjere defenzivnih sektora u Europi i regiji
Defenzivni sektori, poput maloprodaje robe široke potrošnje, proizvođača hrane i pića te pružatelja komunalnih usluga, povijesno su otporniji na ekonomska usporavanja.
07.04.2026
Prijeti li svijetu nova prehrambena kriza?
Unatoč zabrinutosti o porastu cijena hrane, svjetsko poljoprivredno tržište još nije u opasnosti. Cijena nafte vrtoglavo raste, no obilne svjetske zalihe hrane ublažavaju rast cijena poljoprivrednih roba.
02.04.2026
TSH Čakovec dioničarima nudi dividendu od pet posto
Uprava i Nadzorni odbor predlažu isplatu dividende u ukupnom iznosu od 2,15 milijuna eura iz zadržane dobiti.
31.03.2026
Hrvatska poljoprivreda propada unatoč rekordnim subvencijama! Evo što ju zapravo uništava
Hrvatska poljoprivreda propada već najmanje 15 godina unatoč snažnom rastu subvencija, dok se ključne reforme sustavno ignoriraju ili blokiraju.
27.03.2026
Upravo zato eskalacija sukoba na Bliskom istoku ima dalekosežne posljedice na inflaciju preko lanca: energija - mineralna gnojiva - hrana - inflacija. Cijene ureje i sumpora s Bliskog istoka udvostručile su se od kraja veljače, dok je cijena amonijaka porasla oko 50 posto i to upravo u rano proljeće, za vrijeme sjetve, kada poljoprivrednici intenzivno primjenjuju mineralna gnojiva.
U Adria regiji samo Hrvatska i Srbija proizvode mineralna gnojiva u značajnijim količinama, no ni jedna od tih zemalja ne zadovoljava u potpunosti domaće potrebe te i dalje ostaje ovisna o uvozu.
Kod nas ključni proizvođač ostaje Petrokemija, industrijski gigant iz razdoblja bivše Jugoslavije. Kompanija je bila izlistana na burzi, no 2023. godine većinski državni udio prodan je turskom industrijskom konglomeratu Yildirim Grupi zbog problema s opskrbom plinom i visokih troškova proizvodnje - nakon čega je dionica povučena s tržišta kapitala. Početkom pandemije Petrokemija je proizvodila više od milijun tona mineralnih gnojiva godišnje, dok su domaće potrebe iznosile oko pola milijuna tona. Radi konteksta, Rusija kao najveći svjetski izvoznik mineralnih gnojiva izvezla je oko 45 milijuna tona u 2025. godini. Danas Petrokemija proizvodi oko 200 tisuća tona godišnje.
Početkom godine u Europskoj uniji (EU) započela je primjena CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism), mehanizma kojim se uvodi porez na ugljik kod uvoza određenih proizvoda iz zemalja izvan EU, s ciljem izjednačavanja troška emisija CO₂ između domaćih i stranih proizvođača. Uvoznici mineralnih gnojiva moraju kupovati CBAM certifikate što povećava cijenu uvoza i ukupne troškove nabave. U očekivanju rasta troškova, uvoznici su tijekom 2025. unaprijed povećali nabavu mineralnih gnojiva što je dovelo do akumulacije zaliha. Kao rezultat toga, u prva tri mjeseca 2026. zabilježen je pad uvoza na godišnjoj razini, na oko četiri milijuna tona, u usporedbi sa šest do osam milijuna tona u istom razdoblju prethodnih godina.
Povišene zalihe početkom godine vjerojatno su ublažile utjecaj rasta cijena i poremećaja u opskrbi, budući da europski poljoprivrednici nisu bili izravno ovisni o tekućem uvozu, već su koristili zalihe iz prethodne godine. Struktura uvoza dodatno smanjuje izravnu izloženost Bliskom istoku. Uvoz iz zemalja Perzijskog zaljeva čini tek oko jedan posto ukupnog uvoza, dok najveći dobavljači ostaju Rusija (23 posto), Egipat (16 posto), Maroko (13 posto), Alžir (osam posto) i Kina (šest posto).
Europski poljoprivrednici stoga su ograničeno izravno izloženi poremećajima opskrbe iz Bliskog istoka, ali ostaju izloženi kretanjima cijena na globalnom tržištu. Mineralna gnojiva čine u prosjeku oko 16 posto ukupnih troškova poljoprivredne proizvodnje u EU. U Hrvatskoj taj udio doseže oko 24 posto, dok je u Sloveniji bliži 12 posto. Među većim poljoprivrednim proizvođačima, Poljska i Španjolska također imaju visok udio troška gnojiva, oko 30 posto odnosno 20 posto.
Inflacija u Adria regiji u velikoj je mjeri determinirana kretanjem cijena hrane. Razlog je visok udio hrane u potrošačkoj košarici te niža razina dohotka u odnosu na prosjek Europske unije, zbog čega kućanstva troše veći dio prihoda na prehrambene proizvode. Dok u Europskoj uniji udio hrane u potrošačkoj košarici u prosjeku iznosi oko 15 posto, u Sloveniji i Hrvatskoj bliži je 20 posto, u Srbiji oko 30 posto, a u Sjevernoj Makedoniji doseže gotovo 40 posto.
Na tržištima poljoprivrednih roba u Europskoj uniji već su vidljivi određeni pomaci. Cijene pšenice i kukuruza nakon rasta početkom eskalacije sukoba na Bliskom istoku, djelomično su se stabilizirale, pri čemu je pšenica oko dva posto, a kukuruz oko osam posto iznad razine s početka godine.
Cijene mineralnih gnojiva s Bliskog istoka značajno su porasle od početka sukoba. Ipak, zbog visokih zaliha i niske izravne ovisnosti toj regiji, poremećaji u opskrbi zasad ne bi trebali imati značajan utjecaj na europske poljoprivrednike, niti na cijene hrane u drugoj polovici godine.
Međutim, s obzirom na to da mineralna gnojiva čine značajan dio ukupnih troškova proizvodnje, trajno povišene cijene na globalnom tržištu, osobito iz ključnih uvoznih regija mogle bi se u jesenskoj sjetvi preliti na više cijene hrane i posljedično na višu inflaciju.
