U trenutku kad ulagače na svjetskim burzama zbog oscilacija cijena, negativnih vijesti i Putinovih smrtonosnih hirova trese sve jača nervoza – pa se čini kako bi jedino sigurno ulaganje moglo biti u dionice proizvođača antidepresiva – investitori na lokalnim burzama djeluju kao da su preplavljeni već poslovičnim budističkim mirom i spokojem. Njima je nepredvidljivost rutina, a razočaranja su im svakodnevica.
Uspoređivanje lokalnih regionalnih burzi sa svjetskim pandanima nije najzahvalniji zadatak, posebno ako se očekuju dobre vijesti. No najnovija analiza Bloomberg Adrije pokazuje da, koliko god lokalna podrazvijenost nosi svoje breme, ona za ulagače ponekad može biti dobra vijest, a za vještije čak i prilika.
Dobar dio globalnih dioničkih indeksa od početka je godine zabilježio pad veći od 20 posto. Takav snažan pad tradicionalno je prihvaćen kao jedan od glavnih vijesnika loših vremena, a na engleskom ima i svoj poseban naziv: bear market. No, dok su indeksi na većim svjetskim burzama ljubili pod, na lokalnim burzama u regiji priča je donekle drukčija.
Analitički tim Bloomberg Adrije ističe kako je od dioničkih indeksa u regiji jedino onaj na Ljubljanskoj burzi pratio globalne pandane. SBI TOP indeks je od početka godine skliznuo za 19 posto. Nešto blaži pad imali su zagrebački Crobex i sjevernomakedonski MBI 10 kojima je vrijednost u 2022. pala između sedam i osam posto.
No burzovni su indeksi drugih regionalnih burzi rasli: Belex 15 Beogradske burze je u plusu za tri posto, indeks SASE Sarajevske burze ojačao je gotovo šest posto, a banjalučki BIRS i više od 15 posto. Analitičari napominju kako bi "dionički indeksi u regiji trebali korelirati s globalnim trendovima", ali razlika u odnosu na njih, a time i njihov ovogodišnji relativni uspjeh proizlaze iz "slabije likvidnosti na lokalnim tržištima". To potkrepljuju i brojkama.
Dok dnevni promet na većim globalnim burzama, poput one u Frankfurtu, može iznositi 0,3 ili više posto njihove tržišne kapitalizacije, on se na lokalnim burzama uglavnom kreće u rasponu od 0,02 do 0,07 posto. Čak i burze iz nešto šire regije, poput onih u Budimpešti, Bukureštu ili Sofiji ostvaruju viši dnevni promet od lokalnih te se on kreće u rasponu od 0,04 do 0,15 posto tržišne kapitalizacije.
Kapitalizacija i percepcija
Glavni razlozi koje analitički tim Bloomberg Adrije navodi za niski promet su "premala kapitalizacija da bi se privuklo veće globalne investitore" i "tržišna percepcija potencijalnog povrata (u terminima vrijednosti i vremena) od investiranja u lokalne kompanije". Ti elementi, dodaju analitičari, znače da i dalje postoji "potencijal rasta lokalnih burzi kao dio šireg približavanja većim tržištima".
Razmjere negativnog trenda na globalnim tržištima naš analitički tim ilustrira i odljevom novca iz globalnih investicijskih fondova. Do sredine rujna iz njih je povučeno ukupno 635 milijardi dolara. Tu brojku treba usporediti s 484 milijarde dolara odljeva tijekom pandemijske 2020. godine, ističu analitičari.
Najveći odljev novca ove godine imaju obveznički fondovi iz kojih je povučeno 350 milijardi dolara, nakon njih slijede fondovi koji ulažu u dionice s odljevom od 231 milijarde, te hibridni fondovi s ipak nešto umjerenijim padom od 46 milijardi dolara.
U usporedbi lokalnih tržišta sa svjetskima, naši su analitičari u obzir uzeli još neke pokazatelje. Među njima je i popularni P/E omjer – omjer cijene dionice na burzi i zarade po dionici koju je kompanija ostvarila. Ugrubo, P/E omjer jedan je od indikatora koji može reći radi li se o precijenjenoj ili podcijenjenoj dionici. Visina i kretanje P/E omjera kroz vrijeme daju indikacije kakva očekivanja ulagači imaju o budućem trendu na burzi.
Začudo, lokalne burze se po tom pokazatelju, uz pokoju iznimku, ne razlikuju previše od ovogodišnjih globalnih trendova. Mada trendovi nisu bili usklađeni, naši analitičari ističu kako je "opći trend (…) usmjeren prema dolje". Pad vrijednosti P/E omjera za dioničke indekse u rasponu od jednog do šest bodova ove godine imale su sve burze osim Sarajevske gdje je on blago porastao za 0,3 boda.
Takve brojke odgovaraju i globalnim pandanima. Za DAX indeks frankfurtske burze P/E omjer je ove godine skliznuo za 3,5 boda, za MSCI EM indeks, u koji ulaze dionice s rastućih tržišta, to je iznosilo 3,25 bodova, a za EURO STOXX 50 u čijem su sastavu dionice iz država eurozone, pad je iznosio 4,8 bodova. Slično je bilo i na burzama šire regije – na burzi u Budimpešti taj je pokazatelj skliznuo za 3,2 boda, a u Bukureštu za 5,3.
Negativna očekivanja
Općenito gledajući, padajući trend P/E omjera na burzama je posljedica negativnih očekivanja investitora. Viši P/E omjer značio bi da ulagači očekuju rast zarada kompanija, dakle i procvat ekonomije koji će opravdati visoku cijenu dionice.
A što se može očekivati idućih mjeseci? Analitički tim drži da će se na burzama nastaviti volatilnost s padajućim trendom cijena dionica. Ključni razlozi su nastavak geopolitičkih napetosti, konkretizacija ekonomskog usporavanja od četvrtog ovogodišnjeg tromjesečja pa nadalje i daljnje stezanje monetarne politike.
"Svi će ovi elementi nagristi profite kompanija", upozorava analitički tim Bloomberg Adrije, a oni će i zbog inflacije biti pod pritiskom. "Mada očekujemo kako će inflacija usporiti u 2023., i dalje će biti iznad višegodišnjeg prosjeka koji je prethodio 2022.", dodaju.
No nije sve tako crno. Potencijalni pad cijena bit će ograničen time što je "mnogo negativnih elemenata već uračunato u sadašnje vrijednosti dionica". Po pitanju vrijednosti P/E omjera "sva tržišta Adria regije blago su precijenjena osim Slovenije" piše analitički tim i uspoređuje ih s P/E omjerom MSCI EM indeksa koji je nešto niži. S druge strane, to znači da postoji i nešto mjesta za rast za slovenske dionice čija je valuacija na nižoj razini nego dionice u DAX, EURO STOXX 50 ili MSCI EM indeksima. Iako se slovenski P/E omjer ove godine smanjivao po nešto sporijoj stopi nego kod DAX indeksa, pa i to treba imati u vidu, dodaju analitičari Bloomberg Adrije.
Sve u svemu, nešto blaži pad cijena dionica i, sukladno tome, dioničkih indeksa na lokalnim tržištima u odnosu na svjetske pandane značio je da investitori dosad nisu iskusili i tako velike gubitke, što je dobra vijest. No loša je vijest što bi moglo doći i do dodatne korekcije ako se spomenuta blaga precijenjenost svede na realnije vrijednosti i približi globalnim trendovima.
No s lokalnim tržištima ništa nikad nije sigurno. Jer dok svjetske burze idu drumom, lokalne idu šumom. Osim kad drum s vremena na vrijeme skrene u šumu, pa se sretnu.
--- U 11. i 13. odjeljku, te tablici naslovljenoj "Kretanje P/E omjera", ispravljeni podaci i rečenice koji se odnose na inicijalno pogrešno izračunat P/E omjer Beogradske burze.
.webp){kind=icon}
