Dok ekonomisti u eurozoni sve više očekuju recesiju član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Mārtiņš Kazāks rekao je kako bi se povećanje kamatnih stopa trebalo nastaviti i sljedeće godine.
Razlog dugotrajno oštrog stava, prema riječima latvijskog dužnosnika, vjerojatna je žilavost visoke inflacije unatoč njenu padu. Kazāks podržava povećanje od 75 baznih bodova ovaj mjesec i još 50 ili 75 na završnom sastanku u prosincu, ovisno o podacima i cjenovnim izgledima.
"S obzirom na trenutni trend, nakon toga ne vidim potrebu za pauzom", rekao je Kazāks u intervjuu u Washingtonu. "Tempo bi se mogao donekle usporiti i rekao bih da počinjemo koristiti širi skup instrumenata za rad na cijeloj krivulji prinosa."
Budući da su troškovi zaduživanja nakon desetljeća stanke povećani, neki dužnosnici nakon postizanja neutralne stope koja niti potiče niti koči ekonomiju zagovaraju preispitivanje situacije. No kako se dosezanje te točke, za koju se smatra da je od 1,5 do dva posto, očekuje prije kraja godine, optimisti poput Kazāksa već počinju pozivati na pooštravanje restriktivnog teritorija.
Guverner središnje belgijske banke Pierre Wunsch prošli je tjedan rekao kako kamatna stopa od tri posto nije nerazumna u odnosu na sadašnjih 0,75 posto uzevši u obzir izglede za rast potrošačkih cijena koji je već pet puta veći od ciljanih dvaju posto. Njegov nizozemski kolega Klaas Knot vidi da se rast nastavlja izvan neutralnog, iako sporije.
U to će vrijeme monetarno pooštravanje uključiti komercijalne banke koje otplaćuju zajmove iz razdoblja krize poznate kao TLTRO (targeted longer-term refinancing operations), dok bi ECB također trebao početi smanjivati otprilike pet bilijuna eura imovine kupljene u prošlim poticajima, prema Kazāksu.
ECB je programom kupovine imovine prikupio bilijune
Pokretanje takozvanog kvantitativnog pooštravanja 2023. popularno je i među ostalim optimističnijim ekonomistima.
"Ako radite samo sa stopama, možete izravnati krivulju prinosa", rekao je Kazāks. ''Jednostavno ne vidim potrebu držati tu veću bilancu. Osim toga, pooštravamo li monetarnu politiku, svi instrumenti nužno moraju biti usmjereni u istom smjeru''.
Važna je lekcija iz pandemije jest da je monetarna politika bila učinkovitija kada je "kombinirala i miješala različite instrumente", smatra Kazāks. Iako su kamatne stope "preferirani" instrument ECB-a, "trebali bismo razmotriti korištenje iste strategije kada se okrećemo pooštravanju", također uzimajući u obzir rizike financijske stabilnosti, rekao je.
Budući da Međunarodni monetarni fond u drugoj polovici 2022. u eurozoni za vrijeme energetske krize predviđa recesiju, Kazāks priznaje opasnost od pada.
Ekonomija europodručja 2023. – godišnja promjena bruto domaćeg proizvoda | Bloomberg
"Puno je lakše pronaći negativne nego pozitivne šokove", rekao je. "Rizici su očito na donjoj strani za rast i na gornjoj strani za inflaciju."
Proizvodnja će u eurozoni u 2023. pasti za 0,1 posto, prema najnovijem Bloombergovu istraživanju ekonomista. Za najveću se ekonomiju eurozone Njemačku očekuje pad od 0,5 posto, dok se za Francusku, Italiju i Španjolsku očekuje rast.
Kazāks bi bio "pozitivno iznenađen" da nove prosinačke projekcije ECB-a ne uključuju recesiju. Jedino je pitanje koliko će duboka i dugotrajna biti, što će oblikovati put monetarne politike.
"Mislim da u ovom trenutku ne bismo trebali biti previše zabrinuti zbog podizanja stopa", rekao je. "Ali što se više penjemo, to bismo trebali biti oprezniji u pogledu veličine stepenica."
.webp){kind=icon}
