.webp){kind=icon}
Analitičari Bloomberg Adrije kažu kako preliminarni rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH) nisu donijeli tektonske promjene na političkom planu. Međutim, potezi visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, preciznije u vezi s načinom dodjeljivanja mandata u Domu naroda Federacije BiH, na ekonomskom bi planu trebali relaksirati odlučivanje, odnosno planiranje na svim razinama vlasti u FBiH, a posljedično i na razini države u cjelini.
Prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije BiH, članovi Predsjedništva bit će Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Željko Komšić, dok će predsjednik Republike Srpske (RS) biti Milorad Dodik.
Kada je riječ o Parlamentarnoj skupštini BiH, do sada je u FBiH najviše glasova osvojila Stranka demokratske akcije (140.436), slijedi koalicija stranaka na čelu s HDZ-om BiH (109.743), a na trećem je mjestu SDP sa 70.145 glasova. U RS-u je čak 42,44 posto glasova osvojio Savez nezavisnih socijaldemokrata, a slijede Srpska demokratska stranka s 89.763 i Partija demokratskog progresa sa 53.257 glasova.
Podsjećamo, sinoć je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona, ali i Ustava FBiH koji su dugo gušili političke procese u BiH. Ključne izmjene odnose se na povećanje broja delegata u Domu naroda parlamenta FBiH s 58 na 80, i to po 23 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 delegata iz reda ostalih naroda. Kvalificiranu većinu za predlaganje predsjednika i dopredsjednika FBiH činit će 11 umjesto dosadašnjih šest zastupnika iz nacionalnih klubova, čime se daje jasna prednost zastupnicima koji u klubu Hrvata dolaze iz dijelova BiH s hrvatskom većinom. Ako prijedlog o 11 zastupnika ne bi bio prihvaćen, tada bi se kvalificirana većina predlagatelja smanjila na sedam pa na četiri zastupnika.
Fena
''Iako u narednih nekoliko mjeseci može biti još izazova u formiranju svih razina vlasti, posebno u vezi s raspodjelom funkcija, na srednjoročnom planu ipak očekujemo relaksiranje odnosa oko uspostave i izvršenja proračuna, kao i poboljšanja u vidu alociranja sredstava od stranih financijskih institucija (npr. MMF-a)'', kažu analitičari.
Dodaju kako dodatni čimbenik takvom očekivanju dolazi i od najavljenih izmjena u vidu sprečavanja derogiranja ovlasti s državne na entitetsku razinu za pojedina ministarstva, odnosno agencije, kao i najava zaštitnog mehanizma protiv blokada formiranja vlasti na bilo kojoj politički relevantnoj razini.
''Sve navedeno, s određenim povratkom na tzv. 'tvorničke postavke' daytonskog okvira, dovodi nas do toga da se za državu u cjelini očekuju nešto bolji ekonomski uvjeti u srednjem roku'', zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
