Prirodne katastrofe u regiji: Šteta u milijardama, prevencija se isplati

Katastrofalne poplave i odroni početkom ovogodišnjeg kolovoza u Sloveniji su, prema najnovijim procjenama slovenske vlade, prouzročili štetu od 4,7 milijardi eura. Nisu samo kuće bile poplavljene, već i mnoga poduzeća. Neka su svoja vrata morala zatvoriti na nekoliko tjedana, ponekad čak i mjeseci. Posljedice poplavljenih tvornica osjećaju se posebno u automobilskoj industriji izvan Slovenije. Prekid proizvodnje zupčanika u tvornici KLS Ljubno uzrokovao je zastoj u proizvodnji automobila u Volkswagenovoj tvornici u Portugalu. KLS Ljubno procjenjuje da je zbog poplava pretrpio više od 100 milijuna eura štete. 

Slovensko ministarstvo gospodarstva još uvijek prikuplja podatke o šteti koju su poplave prouzrokovale u slovenskom gospodarstvu. 

Prve procjene obnove poplavljenih područja poznate su te će za narednih pet godina biti potrebno oko sedam milijardi eura, rekao je početkom rujna slovenski premijer Robert Golob. 

Cijela regija bori se s posljedicama prirodnih katastrofa, no gdje su one prouzročile najviše štete?

U Zagrebu procjena štete i obnova netransparentne 

Zagreb je 2020. godine pogodio snažan potres koji je, prema prvim procjenama, prouzročio štetu od 11,5 milijardi eura. Profesor s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Vladimir Čavrak hrvatsku Vladu kritizira što nije objavila službenu procjenu štete. Spomenutih 11,5 milijardi eura temeljeno je na procjeni Svjetske banke, koja je poslužila kao osnova za hrvatski zahtjev za dobivanje pomoći iz fondova Europske unije (EU). 

Potres se dogodio u jutarnjim satima 22. ožujka 2020. godine te se smatra najjačim zagrebačkim potresom nakon 1880. godine. Potres i brojne trešnje nakon toga prouzrokovali su velike štete u povijesnom središtu grada. Više od 1900 zgrada bilo je toliko oštećeno da su postale neupotrebljive, a potres se osjetio i u Sloveniji. Jedna je osoba poginula, a 27 ih je ozlijeđeno. Spasilački napori bili su otežani i zbog širenja pandemije COVID-19, a tada su na snazi bila i pravila o održavanju distance. 

"Nedostatak preciznih procjena ozbiljno otežava oblikovanje programa i projekata za rješavanje ekonomskih posljedica potresa", upozorio je Čavrak u članku pod naslovom Makroekonomski aspekti obnove: izravne i neizravne štete u časopisu Zagrebačke perspektive. "Nakon tri godine nemamo novih javnih podataka o šteti od potresa", izjavio je za Bloomberg Businessweek Adriju. 

Depositphotos

Međutim, troškovi obnove nisu objavljeni jer se još uvijek provodi procjena, dodaje profesor Čavrak. "To je područje prilično netransparentno jer Vlada ne objavljuje podatke." Čavrak obnovu nakon potresa u Zagrebu ocjenjuje "neuspješnom, netransparentnom i nesistematičnom". 

"Učinak obnove na hrvatsko gospodarstvo stoga nije moguće procijeniti. No činjenica je da hrvatska vlada nikada nije napravila bilo kakav smisleni plan. Zato je razumljivo da nema vidljivih rezultata", kaže Čavrak. "Hrvatska vlada ograničila se na dobivanje pomoći iz EU-a i trošenje tog novca bez smislenog plana", dodaje kritički. 

Devet mjeseci nakon razornog potresa, okolicu Zagreba pogodio je još jači potres koji je najviše pogodio Petrinju. Potres 29. prosinca 2020. godine srušio je polovicu zgrada u tom gradu, a sedam ljudi izgubilo je život. Šteta je godinu nakon potresa iznosila 5,5 milijardi eura. 

Prevencija isplativija 

Omjer između ulaganja u preventivne mjere i štete od nesreća u Sloveniji procjenjuje se između pet i sedam, kaže Blaž Komac s Geografskog instituta Anton Melik pri Znanstveno-istraživačkom centru Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. To u praksi znači da se, primjerice, izradom prostornog plana za osiguranje naselja od poplava koji košta 100 tisuća eura može izbjeći višemilijunska šteta u slučaju plavljenja tog naselja, objašnjava Komac. Slično vrijedi za prilagodbe, poput izgradnja viših zgrada, stambenih prostora na višim katovima ili čak kuća na stupovima, što je jeftinije u usporedbi s dugoročnom štetom. 

"Samo na primjeru posljednje katastrofe vidimo mnoge slučajeve u kojima ne bi došlo do tako velike štete da su zgrade bile odmaknute od korita ili prilagođene", rekao je. 

Posebno su problematični nasipi uz veće rijeke, koji su povećali osjećaj sigurnosti i potaknuli naseljavanje na područjima koja su nekoć bila poplavna, odnosno gdje bi se rijeka inače proširila bez velike štete. Nakon probijanja nasipa, voda se više ne može vratiti u korito i teče kroz naselja uz drugu stranu nasipa. 

Odgovor snaga zaštite i spašavanja bio je adekvatan, posebno vatrogasaca koji su zbog pripremljenosti odmah pristupili spašavanju, dodaje Komac. 

"Pitanje je što će biti u nadolazećim tjednima i mjesecima, kada počnemo rješavati posljedice i obnavljati. Kako su neki već spomenuli, izazov će biti usklađivanje prostornog uređenja (traženje novih lokacija za nove zgrade ili čak naselja) i zaštite od prirodnih (i drugih) katastrofa, što uključuje prostorna ograničenja koja su ponegdje tolika da gotovo onemogućuju normalan život ako bi se u potpunosti poštovala", kaže Komac. 

STA

Srbija: Poplave uzrokuju manje štete od potresa 

Srbiju su 2014. godine pogodile dalekosežne poplave koje su uzrokovale 33 smrtna slučaja, 1,6 milijuna ljudi bilo je ugroženo, a 32 tisuće evakuirano. Procijenjena šteta iznosila je 1,7 milijardi eura. Najteže pogođena bila je beogradska općina Obrenovac. 

Posljedice poplava analizirao je Danko Brčerević iz Fiskalnog savjeta Republike Srbije. Brčerević ističe kako procjene imovinske štete treba odijeliti od utjecaja poplave na prihode i proizvodnju. Na primjer, poplavljeni dom može predstavljati značajnu imovinsku štetu, ali vrlo malo utjecati na prihode i bruto domaći proizvod (BDP). Drukčiji je slučaj poplava poljoprivrednih površina, koje imaju relativno mali utjecaj na imovinu, ali relativno velik na proizvodnju, jer se uništava cijeli sezonski usjev, objašnjava Brčerević u članku Uticaj poplava i sanacije šteta na imovinu, BDP i fiskalni deficit. 

Brčerević također procjenjuje da je utjecaj poplava na rast BDP-a u Srbiji bio mali, oko pola postotnog boda, pri čemu ističe da aktivnosti za saniranje posljedica poplava pozitivno utječu na visinu BDP-a. 

"Međunarodna iskustva pokazuju da su šteta na imovini i pad proizvodnje uzrokovan poplavama znatno manji u usporedbi s drugim prirodnim katastrofama, poput potresa", piše ekonomist Brčerević. Naime, poplave ostavljaju manje trajne posljedice na imovinu i lakše ih je popraviti. 

Poplave nanose štetu i u BiH i Sjevernoj Makedoniji 

Poplave su 2014. godine također izazvale veliku štetu u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj. Ukupno je, prema procjenama, približno 100 tisuća domova bilo uništeno zbog poplava. U BiH su rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava i Vrbas prelazile svoje nasipe. Od poplava je u BiH živote izgubilo 20 ljudi, a deseci tisuća bili su prisiljeni napustiti svoje domove, dok se šteta procjenjuje na oko dvije milijarde eura. U Hrvatskoj su uslijed poplava život izgubile dvije osobe, a poplavljeno je 4300 kuća i 8500 hektara obradivih površina, osobito uz tok rijeke Save. 

Sjevernu Makedoniju, koju je najveća prirodna katastrofa pogodila 1963. godine, kada je potres gotovo potpuno uništio Skoplje, posljednjeg desetljeća također su najviše pogađale poplave, posebno na ljeto 2016. godine, kada je najviše pogođeno opet bilo Skoplje. Nevrijeme je rezultiralo smrću 22 ljudi, više od stotinu bilo je ozlijeđeno, a više od tisuću evakuirano. Prema procjenama, pogođeno je više od 1500 kućanstava.  

Navedene štete samo su procjene temeljene na dostupnim izvorima i podacima. Stvarna šteta može varirati ovisno o različitim čimbenicima, kao što su preciznost procjena, opseg katastrofe i odgovor na nju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar