Globalne zrakoplovne linije sve manje povezane

Zračni promet nadomak je povratka na razine prije pandemije, a potražnja putnika ne jenjava. Nameće se pretpostavka da nebo vrvi od prebukiranih letova, ali činjenično stanje nešto je drugačije.

Od Azije do SAD-a pada broj izravnih letova prema europskim metropolama s jedne strane, te između američkih i azijskih gradova s ​​druge strane. Gradovi poput Bangkoka i Detroita praktički nestaju s karte zračnog prometa. Razlog leži u činjenici da se potražnja putnika vraća na razinu prije pandemije, no način na koji ljudi putuju i dalje je značajno drugačiji, kaže u razgovoru za Bloomberg Adria Connect novinar CH-avijacije Dominik Sipinski.

Samo iz Singapura izravno u Europu

Diljem jugoistočne Azije zračne linije s Europom prije pandemije gotovo su nestale. Nema više izravnih letova za London iz Manile i Jakarte, Kuala Lumpur više nije povezan s Frankfurtom, a iz Bangkoka više ne možete letjeti izravno u Rim, pokazali su redovi letova za veljaču iz baze Cirium. A letovi koji su ostali na redu vožnje daleko su rjeđi. Velik dio prometa bio je preusmjeren na singapursku zračnu luku Jewel Changi.

Slično je u SAD-u, gdje je broj letova prema Europi iz Detroita, pa čak i glavnog grada Washingtona dramatično pao. Iz Fort Lauderdalea na Floridi, koja je prije pet godina brojala više od 50 direktnih letova za London i Pariz, sada ih više nema.

Je li to zbog manjeg interesa putnika, viših cijena ili visokih troškova zrakoplovnih prijevoznika? Gledamo li brojke, 2023. je praktički bila godina povratka na pretpandemijski obujam potražnje. Broj putnika bio je samo šest posto manji nego 2019. godine. Njihov izbor linija ipak je bio nešto drugačiji.

"Vidimo manje međunarodnih letova na dugim relacijama s manjom globalnom potražnjom, putnici se usredotočuju na zračne luke koje nude najveću povezanost. Zračne luke koje nemaju kritične spojne točke poput Istanbula, Dubaija, Dohe i Singapura teško se oporavljaju", kaže Sipinski.

Profitiraju veliki prijevoznici i zračne luke

Najveće koristi od takvih trendova imaju zračni prijevoznici koji si mogu priuštiti najveću povezanost i koji koriste velika čvorišta za okupljanje grupa lokalnih putnika i rezerviranje njihovih letova do kraja jer mogu okupiti manje grupe putnika u svojim čvorištima i dobiti veliku gužvu. Ovaj poslovni model više nije isplativ manjim zrakoplovnim tvrtkama, kako zbog manje flote i skučenog tržišta za nove zrakoplove i dijelove tako i zbog većih operativnih troškova.

S druge strane, zahvaljujući ovim trendovima, velike zračne luke premašile su svoje razine rasta prije pandemije. Na primjer, carigradska zračna luka Atatürk premašila je 300 odredišta i ostvarila dvoznamenkasti rast u odnosu na 2019. godinu.

"Tržište je još dosta neizvjesno što se tiče krivulje oporavka, pa je teško reći hoće li se i kada vratiti trendovi koje smo imali prije pandemije. No, sigurno je da će idućih mjeseci pobijediti veliki, dobro povezani zračni prijevoznici", kaže Sipinski.

Do zrakoplova još uvijek teško doći

Jedno je sigurno, budućnost zrakoplovnih prijevoznika i načina na koji putujemo bit će oblikovana mnogim čimbenicima. Što god se uzme u obzir, konačni račun koji plaćaju putnici bit će veći.

"Nafta, koja je bila nestabilna posljednjih godina, ima veliki utjecaj na cijenu koju plaćaju putnici. Drugi važan faktor je cijena rada i dostupnost radne snage, što u mnogim zemljama Europe i Amerike postaje razlog za zabrinutost. Ovi čimbenici općenito poskupljuju putnike, a trenutno se ne čini da će u narednom razdoblju doći do njihovog pada", kaže Sipinski.

Još jedan čimbenik koji pridonosi trendu manjeg broja letova i poskupljenja karata je ponuda zrakoplova i dijelova za zrakoplove koja još uvijek zaostaje za potražnjom. Proizvodnja u zrakoplovnoj industriji u krizi je od pandemije, a složeni opskrbni lanac i dalje je osjetljiv na poremećaje – od viših troškova i nedostupnih materijala do problema na tržištu rada.

Situaciju dodatno kompliciraju Boeingovi novi problemi sa serijom 737 Max, što će utjecati na isporuke 2024. godine.

"Pritisci na tržište zbog ponude zrakoplova i usluga bit će veliki i ove godine i ne vidim njihovo skoro popuštanje. Industrija također očekuje da će se to nastaviti i u sljedećoj godini", zaključuje Sipinski.

 

O tome zašto su niskotarifni zrakoplovni prijevoznici dugoročno pobjednici i koji će trendovi oblikovati zrakoplovnu industriju u sljedećih nekoliko godina, opširnije u razgovoru u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar