.webp){kind=icon}
Hrvatska Vlada zakonskim izmjenama omogućuje mirovinskim fondovima mrvicu rizičnija ulaganja, štoviše, sili ih na to. Tako osim dopuštenih investicija u alternativne investicijske fondove, morat će ulagati dodatnih pet posto u alternativni investicijski fond s garancijom države. To je oko milijardu eura od ukupnog iznosa novca koji radnici uplaćuju za mirovine, čime se želi osigurati veće prinose, a time i veće mirovine. Oporba i neki mediji to su već dočekali na nož s obzirom na to da će, uz povećani rizik, novcem za to ulaganje upravljati novi (i vjerojatno državni) fond.
A kako novac ulažu "najhrabriji" među fondovima? U svijetu rizičnog kapitala i venture capital (VC) ulaganja potpuno je uobičajeno da 50 posto ulaganja propadne. No na nekoliko loših ili manje dobrih, dovoljna je samo jedna prava investicija.
Rizična, ali i potencijalno vrlo unosna VC i private equity ulaganja bila su tema emisije Zoomin na Bloomberg Adria TV-u. Razgovarali smo s Tomislavom Nikočevićem iz SQ Capitala i Domagojem Orebom iz Feelsgood Capitala, te smo ih pitali i kako bi osnažili slabo likvidno domaće tržište kapitala.
Čitaj više
Infobip i Google pomažu startupovima, organizirali im prvi B2B forum
Forum je otvorio brojne teme: kako doći do ciljnih korisnika, što je agilno istraživanje te kako biti konkurentan.
05.06.2023
Rimac i Mur investirali u hrvatsko-slovenski food-tech startup Juicefast
Food-tech startup Juicefast osnovali su 2020. braća David i Marko Dravinec.
15.05.2023
Ulagači otkrili kako biraju startupe kojima će dati novac
Potencijalni ulagači hoće čuti koji problem svojim biznisom rješavate, za koga i koliko je to tržišno isplativo.
28.02.2023
Dva hrvatska jednoroga, Infobip i Rimac, znaju tko bi mogao biti treći
Nikola Pavešić iz Infobipa i Sasha Sekovanec iz Rimca sudjelovali su na panelu gdje su podijelili svoja iskustva kako postati jednorog.
02.12.2022
Globalno tržište rizičnog kapitala 2022. je vrijedilo 233,9 milijarde dolara, a očekuje se da će do 2028. nabujati do 708 milijardi dolara. Venture capital igrači danas najviše ulažu u startupove, umjetnu inteligenciju i određene segmente zdravstva, objašnjava nam Nikočević. Pitamo ga koliko se isplativima pokazuju ulaganja u startupove putem novog specijaliziranog fonda koji je SQ Capital pokrenuo ove godine.
"Prerano je prognozirati konkretan razvoj situacije za ove startupe. Primjećujemo da svaka od tih kompanija, zajedno s njihovim osnivačima, ulaže nevjerojatnu energiju u svoj rad, i čini se da se stvari za većinu njih razvijaju jako dobro. No hoće li se to na kraju pokazati uspješnim za nas, fond i sami startup kao potencijalno uspješan exit na kraju, to ćemo tek vidjeti. Tipičan ciklus razvoja traje od tri do sedam godina, a naš prosječan ticket po startupu iznosi 300 tisuća eura. Ima i fondova koji su veći od nas, pa ulažu više, ali i manje", rekao je Nikočević.
Dodaje da uz umjetnu inteligenciju, VC industrija najveću priliku vidi u zdravstvu, odnosno longevityju i novim tehnologijama koje se koriste za poboljšanje životnog vijeka i kvalitete života, dok private equity sektor, smatra, više zanima energetika.
Kaže da je jako izazovno uvijek pronaći najbolji projekt. "Jednostavno vidite da se stvari mijenjaju, da ono što je bilo prije dvije godine više ne vrijedi danas".
Pitamo se – ima li onda investicija koje naprosto propadnu?
"Definitivno ima. U VC-u je to neminovno (…). Jednostavno, konkurencija je toliko velika da mislim da će barem 50 posto naših ulaganja vjerojatno završiti neuspjehom. Ali opet, s druge strane, uvjeren sam da će neka ulaganja biti toliko velika da će nadoknaditi vrijednost za ulagače u Fond. Kod nas ulaganja u startupe prolaze ispod radara. Mislim da ljudi nisu svjesni koliko se vrijednosti tu stvara. Za ovako malu zemlju, neke firme poput PhotoMatha ili Nanobita, Infobipa, u krajnjoj liniji i Rimca, puno znače. Nismo svjesni koliko je tu vrijednosti stvoreno de facto iz ničega".
Kada je riječ o osnaživanja tržištu kapitala, Nikočević misli kako je edukacija glavna stvar koja Hrvatskoj nedostaje. Ističe da treba poboljšati financijsku pismenost, a financijsku edukaciju uvesti već u srednjoj školi, ako ne i ranije.
Oreb dodaje da bi promjene u zakonodavnom okviru i dopuštanje mirovinskim fondovima da ulažu u alternativne investicijske fondove bili pozitivni koraci.
"To danas postoji u jednoj maloj mjeri. Limiti koje je mirovinskim fondovima dosad davao zakonodavac bili su preniski, ali i to se sada mijenja", ističe.
Naš sugovornik napominje i da razdoblje visokih kamatnih stopa ima snažan utjecaj na private equity i venture capital industriju.
"Ova godina je 25 posto investicija, brojem i iznosom, u odnosu na prošlu godinu. Vidi se veliki pad u broju transakcija i valuacijama samih kompanija. To je rezultat koji ćemo gledati jedno dulje vrijeme".
Objašnjava da je Feelsgood fond koji osim financijskog povrata, mora odraditi i društveno koristan utjecaj.
"Kod nas kompanije moraju zadovoljiti i KPI-jeve u smislu SDG-a (engl. sustainable development goals). To je malo drukčije od ESG-a, ali sve naše investicije se uklapaju u to. Svaka investicija mora odraditi nešto dobro unutar 17 kategorija koje je propisao UN. Znači od smanjivanja siromaštva, bolje edukacije i komunikacije među ljudima, čiste vode, ekologije itd."
Cijeli razgovor s obojicom sugovornika pogledajte u videu.
