Galinec: Cijene divljaju, a Hrvatska među rijetkima u u EU-u ima namet na kavu

Cijene kave u protekle dvije godine značajno su narasle. Robusta je ljetos dosegla rekordnu razinu od 2.785 dolara po toni, potaknuta kontinuiranom nestašicom u Brazilu povezanom sa sušom. Brazil je najveći svjetski proizvođač, a Europa najveći potrošač koji čini i do 40 posto svjetske potrošnje.

Svaki stanovnik Europske unije godišnje popije oko 630 kava. U Hrvatskoj kavu svakodnevno pije oko 93 posto odraslih stanovnika. Istovremeno, Hrvatska je jedna od tek nekoliko zemalja EU-a u kojoj se proizvodnja kave oporezuje posebnim porezom, tzv. trošarinom, objašnjava nam Dario Galinec, direktor lanca opskrbe i unapređenja poslovnih procesa u Francku, vodećem domaćem proizvođaču kave. U razgovoru za Bloomberg Adria TV, ističe da bi ukidanje tog nameta pojačalo konzumaciju kave. Poručuje da nakon oporavka poslovanja u 2023. godini, Franck s optimizmom gleda i na 2024.

Cijena kave dugo raste, na globalnim burzama je oko 177 dolara. Očekujete li i dogodine nastavak tog trenda?

Cijena sirove kave u nekom prethodnom razdoblju je bilježila neke manje fluktuacije, ali od ožujka 2021. s COVID krizom, a onda i ratom u Ukrajini počela je bilježiti značajan i vrtoglav rast koji se provlačio kroz cijelu 2022. Kava na koju se referirate, a riječ je o arabica kavi kojom se trguje na njujorškoj burzi, trenutno bilježi nešto manji, blaži pad. Međutim, kava tipa robusta je ljetos bila na povijesnom maksimumu, dosegla je najvišu cijenu u 20 godina, a i dalje drži visoke razine, tako da je cijena sirove kave na burzama prilično visoka.

Što nas onda čeka iduće godine?

To je jako teško prognozirati, nama je to pitanje svih pitanja. Dnevno pratimo situaciju. Puno ovisi o prilikama u Brazilu, najvećem izvozniku kave na svijetu, o tome kakva će biti berba kave. Pratimo prilično vremenske prognoze i što se događa s kavorodnim regijama u Brazilu, primjerice u Minasu i ostalima.

Utječe li na Franck više cijena arabice ili robuste?

Podjednako. U našim proizvodima imamo mješavine jedne i druge kave. 

Što najviše utječe na cijenu kave u Hrvatskoj?

Pa osim same nabavne cijene kave, marži trgovaca, rizika povezanih s globalnim geopolitičkim (ne)prilikama, troškovima transporta, u Hrvatskoj je posebno opterećenje i posebni porez, odnosno trošarina. Ona iznosi od 0,8 eura po kilogramu svježe kave. Ona opterećuje proizvođače kave. Uz PDV, to čini oko 35 posto ukupnih troškova kave. Tim porezom su opterećeni proizvođači, ne i krajnji potrošači. Moram spomenuti da je Franck za čitavo ovo vrijeme visokih cijena i rasta cijena amortizirao veći dio utjecaja ulazne cijene na finalni proizvod. Na taj način smo nastojali zaštititi naše potrošače, a kao tržišni lider u kategoriji kave u Hrvatskoj, na neki način i čitavu kategoriju, naročito u segmentu potrošnje u kućanstvima.

Taj namet o kojem govorite postoji samo u Hrvatskoj, ili je to praksa u Europskoj uniji? 

Taj namet ne postoji ni u jednoj zemlji u okruženju, postoji samo u nekoliko zemalja EU-a. Smatramo da kao takav negativno djeluje na čitav segment kojim se bavimo. Vjerujemo da bi njegovim ukidanjem i konzumacija kave porasla. Tim porezom se opterećuju proizvodi koji štetno djeluju na ljudsko zdravlje, tipa alkohol, duhan i slično, dok je kava dokazano zdrava. U Hrvatskoj oko 93 posto odrasle populacije svakodnevno konzumira kavu. To je stil života, kava nije luksuz.

Ipak, Eurostat je prošle godine rekao da bi kava mogla postati luksuzna roba. Hoće li? 

Nipošto ne spada u tu kategoriju, mi smatramo da je ne bi trebalo tretirati kao luksuz. 

Cijena sirove kave značajno je utjecala i na rezultat Francka u prošloj godini. Kakav rezultat očekujete u 2023.? 

Svi smo bili suočeni u 2022. s posljedicama COVID krize. Cijelo tržište je bilježilo stagnaciju i pad. U 2023. došlo je do oporavka. Imali smo izvrsnu turističku sezonu. U smislu retail segmenta tek su dva najjača mjeseca ispred nas, studeni i prosinac. Općenito, zadovoljni smo s 2023. i s optimizmom gledamo na 2024. godinu.

Europa drži do 40 posto svjetske potrošnje kave, Europljani su veliki kavopije. Koliko je hrvatsko tržište kave konkurentno, ima li Franck u planu neke nove kanale prodaje i proizvode?  

Tržište Hrvatske, ali i u regiji gdje Franck sudjeluje i takmiči se je izuzetno konkurentno. Suočavamo se s globalnim i regionalnim igračima iz branše. Nigdje nismo jedini. Tu svoju konkurentnost prilagođavamo potrebama potrošača, svjesni smo da se mijenjaju navike potrošnje, dolaze mlađi potrošači, ljudi sve više komuniciraju putem društvenih mreža. Franck je tu puno radio na B2C (business-to-consumer) segmentu, pokušaju direktnog prodora do potrošača, kroz svoju tvrtku kćer SNOGOO smo uveli upotrebu samoposlužnih aparata s toplim napicima na atraktivnim lokacijama. Imamo i posebnu aplikaciju za mobilne telefone, imamo i puno pretplatnika. Otvorili smo i webshop, experience store u Zagrebu i Sarajevu. Ovo ljeto je počeo s radom i Franck loyalty klub. Veselimo se daljnjem razvoju tehnologija i komunikaciji s potrošačima.  

--- Cijeli razgovor pogledajte u videu.