.webp){kind=icon}
S članicom uprave Privredne banke Zagreb Vedranom Jelušić Kašić za Bloomberg Adria TV razgovarali smo o aktualnim i nadolazećim trendovima u poslovanju banaka. Prema najnovijem izvješću naših analitičara, bankama ide odlično, ponajviše zbog aktualnog monetarnog stezanja. Neto dobit banaka u Hrvatskoj u prvoj polovini 2023. narasla je 73 posto, popevši se na 703,8 milijuna eura. Prvenstveno se to dogodilo na krilima neto prihoda od kamata koji su se povećali 59 posto, na 996 milijuna eura.
Vidjeli ste brojke. Dobra prva polovica godine za banke u Hrvatskoj. Vaš komentar?
Hrvatski bankarski sustav je vrlo stabilan, banke su visoko kapitalizirane i likvidne. Dodatno, ulazak u euro smanjio je tečajne razlike, fluktuacije koje su nastale kao rizik u poslovanju. Smanjen je i kreditni rizik Hrvatske kao zemlje, što doprinosi njezinu boljem položaju u financijskom sustavu Europske unije.
Čitaj više
U sedam mjeseci banke zaradile 18 posto više nego cijele 2022.
Do kraja srpnja hrvatske banke zaradile su gotovo 836 milijuna eura.
02.10.2023
Istražili smo kakve kredite i usluge banke nude studentima
Studiranje nije jeftino, pa studenti sve češće posežu za studentskim kreditima, a koriste i ostale bankarske usluge.
03.10.2023
Banke u Adria regiji zarađuju kao lude, pravi test dolazi iduće godine
Višak likvidnosti banaka u prošlosti je smanjivao njihovu profitabilnost, no sada je postao izvor izdašne zarade.
02.10.2023
Vujčić: 'Unatoč razvoju fintecha, gotovina neće nestati'
U posljednjih četiri godine 75 posto svih transakcija u Hrvatskoj izvršeno je gotovinom.
23.09.2023
Protekle godine je obilježilo sve više plasiranih kredita s fiksnim kamatnim stopama. U kojem smjeru će kreditna aktivnost ići u idućim godinama? Hoće li se vratiti atraktivnost kredita s varijabilnim stopama ili će fiksni krediti i dalje biti najtraženiji?
Klijenti sami odlučuju hoće li uzeti kredit s fiksnom ili varijabilnom stopom. Međutim, ako uzmemo u obzir da su dvije trećine kredita upravo s fiksnom ili kombiniranom stopom, tada je ipak za očekivati da će se trend barem u idućoj godini nastaviti, da će u ukupnoj masi prevladati krediti s fiksnom kamatnom stopom. Ako govorimo o portfelju PBZ-a, u malim i srednjim poduzećima je više od 60 posto svih kredita s fiksnom kamatnom stopom, dok je u velikim poduzećima situacija obrnuta. Velike tvrtke se češće odlučuju na kredite s varijabilnom stopom jer u svoju odluku mogu ugraditi i očekivanja analitičara o kretanju kamatnih stopa. Očekuje se pad kamatnih stopa, a mogu uzeti i instrumente za zaštitu od promjene kamatnih stopa (engl. interest rate swaps).
Nakon dogovora Vlade s bankama, već se bilježi rast kamatnih stopa na oročene depozite, ali još uvijek se to odnosi na mali udjel depozita u sustavu. Mislite li da će klijenti banaka početi značajnije oročavati sredstva?
Prema podacima Hrvatske narodne banke, mi bilježimo porast depozita. Ukupni domaći depoziti porasli su u kolovozu na godišnjoj razini za 2,9 milijardi eura ili 5,4 posto, a na mjesečnoj razini za 2,4 posto, odnosno 1,3 milijarde eura. U korporativnom sektoru primjećujemo značajan porast depozita. Istodobno, koliko god je dobro da naše firme imaju novca, to znači da jako paze hoće li investirati i u što će investirati. Europska središnja banka je u proteklih godinu dana čak četiri puta povisila referentnu kamatnu stopu. Očekujemo da će se iduće godine dio depozita preliti u sufinanciranje svojih kapitalnih investicija, umjesto da se koriste krediti banaka. Bit će i kredita, ali očekujem da će depoziti iz korporativnih sektora otići u financiranje projekata.
Hrvatske banke ove godine ostvaruju povijesno visoke povrate na kapital. Bit će to dosta izazovno održavati. Kako planirate to održavati u narednim godinama?
Izazovno, slažem se. Banke u suštini zarađuju na toj razlici između svojih izvora i plasmana. Ipak, postoji dosta široka paleta usluga, posebno u transakcijskom bankarstvu gdje banke također vide priliku za dodatne prihode. Fokusiramo se na digitalizaciju, uvođenje digitalnog potpisa da bismo mogli digitalno uvoditi naše klijente. Također, želimo pružiti efikasnu i sigurnu uslugu jer cyber napada je sve više. Klijentima želimo omogućiti i da prikupe vlasnički kapital na tržištima kapitala.
Podaci HNB-a pokazuju da se na razini cijelog sustava značajno usporava rast investicijskih kredita poduzeća. Kako u uvjetima rasta kamatnih stopa poticati poduzeća da se ipak zadužuju za potrebe investicija? Čime ih mislite primamiti?
Krediti jesu u porastu, na godišnjoj razini 8,6 posto. Došlo je do velikog porasta stambenih kredita, zbog APN-a i državnih subvencija. Kreditna aktivnost je smanjena zbog okruženja visokih kamatnih stopa. Klijente ne želimo poticati da se prezadužuju jer to nije zdravo ni za njih ni za banke.
Dakle, neće biti nekih specijalnih aranžmana, akcijskih kredita?
Hoće, u segmentu održivog financiranja projekata koji u sebi imaju zaštitu okoliša, povećanje učinkovitosti resursa i smanjenja zagađenja. Tu smo razvili zelene kredite, povezane s održivošću i digitalizacijom. Upravo je to segment u koji želimo usmjeriti klijente. Velika sredstva tu dolaze i iz EU-ovih fondova, Nacionalnog plana otpornosti i oporavka. Mi smo također uskladili našu strategiju sa strategijom Vlade, koja podrazumijeva zeleno, pametno i digitalno.
--- Razgovor pogledajte u videu.
