.webp){kind=icon}
Prije nekoliko desetljeća, uspostava diplomatskih odnosa između Izraela i Saudijske Arabije bila bi nezamisliva. U posljednjim mjesecima, povijesno, uvjetno rečeno, približavanje postaje sve izvjesnije i bliže. U tom povijesnom približavanju neće svi biti pobjednici u prvoj rundi, ali ako sudimo prema putu odnosa tih dviju zemalja, neizbježnost ekonomskog razvoja mogla bi temeljito promijeniti sliku Bliskog istoka.
Promjena paradigme na Bliskom istoku
Desetljećima je gotovo svaki aspekt politike na Bliskom istoku bio zasjenjen arapsko-izraelskim konfliktom. Pregovori i ustupci s obje strane često su značili politički suicid, a u ekstremnim slučajevima i političke atentate. Iako su se promjene u tom odnosu polako nazirale već dva desetljeća, postale su vidljive tijekom administracije Donalda Trumpa. Pod njihovim posredovanjem, diplomatski odnosi s Izraelom uspostavljeni su s Bahreinom, Marokom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U intervjuu za Bloomberg Adria Connect, profesor međunarodnih odnosa i bliskoistočne politike na Sveučilištu Keele Afshin Shahi ističe da je upravo taj trenutak označio promjenu paradigme u regiji, ali i otvorio put novoj političkoj eliti da oblikuje budućnost koja se razlikuje od one koju je arapski svijet planirao nakon Drugog svjetskog rata.
"Ta nova politička elita usmjerena je prema ekonomskom razvoju. Ako želite ekonomsku tranziciju i razvoj, ne možete to postići bez političke stabilnosti. Zato je ideja približavanja Saudijske Arabije i Izraela privlačna za novu političku elitu Saudijske Arabije, jer je to put prema daljnjem ekonomskom razvoju. Nadalje, tu je i stara izreka – neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj. I unatoč nedavnom približavanju Saudijske Arabije i Irana, njihova veza ostaje napeta, a zajednički front SAD-a, Saudijske Arabije i Izraela učinkovito odvraća Iran", rekao je Shahi.
Saudijska Arabija traži sigurnosne garancije
Saudijska Arabija želi diversificirati svoje gospodarstvo i dobiti sigurnosne garancije od Sjedinjenih Američkih Država. Iako je Kina pomogla obnovu diplomatskih odnosa između Rijada i Teherana nakon sedmogodišnjeg zastoja, dvije zemlje i dalje su rivali koji se bore za dominaciju na Bliskom istoku.
Za Saudijsku Arabiju, iranske proksimilitantne organizacije i politički utjecaj u Libanonu, Iraku i Jemenu predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem, a mogućnost razvoja iranskog vojnog nuklearnog programa postaje sve bliža. Saudijska Arabija suočila se s napadom na svoje naftne poljoprivredne površine 2019. godine i optužila Iran za taj napad.
Mohammed bin Salman | Bloomberg
U svjetlu sigurnosnih pitanja, ali i prelaska s nafte kao najvećeg izvoznog proizvoda i domaćeg izvora energije, Rijad želi razviti vlastiti civilni nuklearni program, što je interesantno pitanje za budućnost.
"Saudijska Arabija očekuje neku vrstu vojnog saveza sa Sjedinjenim Državama u narednih četiri-pet godina. Saudijska politička elita u posljednjim godinama razmatra pouzdanost Sjedinjenih Država, posebno u teškim situacijama. Sada žele formalne garancije i sofisticiranu vojnu opremu", kaže Shahi.
Za Sjedinjene Države, to je idealna prilika da se nakon desetljeća vanjske političke neodlučnosti, od Obamina pomirenja s Iranom do Trumpova povlačenja iz Sirije i Iraka, ponovo nametnu kao važan partner i faktor na Bliskom istoku.
Status Izraela kao jednog od svjetskih centara tehnoloških inovacija privlačna je mogućnost koju prestolonasljednik Mohammed bin Salman zamišlja u svojoj viziji za drugačiju budućnost kraljevine.
"Svaki smo dan bliži dogovoru i čini se da prvi put imamo nešto stvarno. Vidjet ćemo kako će pregovori napredovati", rekao je Bin Salman u intervjuu za Fox.
Izrael putem Saudijske Arabije teži legitimitetu u regiji
Izrael nakon desetljeća izolacije u regiji želi učvrstiti svoj položaj kao jedna od vodećih ekonomija na Bliskom istoku. Saudijska Arabija bila bi vrhunac prethodno uspostavljenih odnosa s Bahreinom, Marokom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pitanje sigurnosti ima dvostrani karakter u ovoj priči – Izrael od Rijada traži određeni stupanj sigurnosnih garancija, posebno s obzirom na ogroman vojni i politički utjecaj Irana putem militantne organizacije Hezbollah, ali i drugih kanala, na susjednom Libanonu.
Benjamin Netanyahu | Bloomberg
Za Bliski istok, pitanje političkog legitimiteta ostaje nerazdvojno povezano s javnim mnijenjem i religijskim osjećajima, što često promiču strani promatrači ili posrednici izvan regije. U razgovoru za Bloomberg, ministar za strateške poslove Izraela Ron Dermer najavio je da bi dogovor mogao biti postignut u narednih nekoliko mjeseci, do kraja ove ili početka sljedeće godine, i osvrnuo se upravo na tu dimenziju pregovora.
"Sve strane u toj priči žele taj povijesni dogovor koji efektivno može okončati arapsko-izraelski sukob. Mislim da će drugi pratiti primjer Saudijske Arabije, jer je to centar islamskog svijeta, i mislim da će to imati utjecaja kako na arapskom tako i na muslimanskom svijetu. Mogao bi voditi širem pomirenju između judaizma i islama, a naša je nada da bismo kroz pomirenje s arapskim svijetom mogli postići i dogovor sa svojim palestinskim susjedima", rekao je.
Što iz toga mogu dobiti Palestinci?
Saudijska Arabija ostaje pri tome da je rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba jedan od preduvjeta za dogovor. Ipak, taj sukob ostaje jedno od najkompleksnijih pitanja na tom dnevnom redu.
Kako piše Bloomberg, neimenovani izvori potvrdili su da su pomoćnici predsjednika Palestinske Samouprave Mahmouda Abbasa iznijeli svoje zahtjeve tijekom sastanaka s američkim i saudijskim predstavnicima. Ti zahtjevi uključuju zaustavljanje izgradnje židovskih naselja na Zapadnoj obali, ponovno otvaranje predstavništva Palestinske oslobodilačke organizacije u Washingtonu, punopravno članstvo u Ujedinjenim narodima i saudijsku financijsku podršku. To je popis neformalnih zahtjeva koji ne uključuje aksiom formalnog političkog diskursa Palestinske Samouprave – palestinsku državu utemeljenu na granicama iz 1967. godine i ništa manje.
Mahmoud Abbas | Bloomberg
Palestinci se nalaze u nezavidnom položaju za ambiciozne pregovore. Dok na Gazi vlada militantna organizacija Hamas, na Zapadnoj obali Fatah, koja kontrolira Palestinu, već 15 godina ima sukobe s Hamasom. I dok Izrael i Palestinska Samouprava održavaju relativno stabilnu situaciju, bilo kakve diplomatske inicijative zamrle su u okruženju s nerazjašnjenim odnosima, političkim krizama i povremenim nasilnim ispadima unutar Izraela i palestinskih područja.
Palestinska Samouprava drži se po strani i tijekom drugih pregovora u regiji, osobito onih koji uključuju posjete američke administracije Izraelu. Afshin Shahi također ukazuje na to da Izrael nema veliku motivaciju za promjenu situacije, a ni sama Saudijska Arabija nije previše ambiciozna u tom pogledu.
"Saudijska politička elita više je zabrinuta za svoje neposredne nacionalne interese u ovom slučaju. Iako ne znamo sve detalje tih pregovora, čini mi se da bi Saudijska Arabija bila više nego zadovoljna ako se Izrael obaveže na pomoć i podršku Palestincima i olakša im život. No čini se da je ideja dviju država, koju je Saudijska Arabija nekad promovirala, postala manje važna u ovim pregovorima", rekao je Shahi.
Ipak, neke okolnosti idu na ruku Palestincima. Iako je trenutna vlada Izraela desničarska i protiv ustupaka Palestincima, premijera Benjamina Netanyahua brine sve veći utjecaj militantnog Hamasa na Zapadnoj obali. Ustupci i financijska pomoć Palestinskoj Samoupravi mogli bi oslabiti Hamasovu poziciju.
Ako sudimo prema iskustvu Saudijske Arabije i Izraela, čak i dugogodišnje pat-pozicije mogu se pomicati prema neizbježnosti ekonomske tranzicije. U ovom slučaju, to bi mogao biti planirani projekt za ekonomski koridor koji će povezati željezničke i pomorske putove od Indije do Europe, kroz UAE, Saudijsku Arabiju, Jordan i Izrael.
"Saudijska Arabija je najmoćnija država na Bliskom istoku. Normalizacija odnosa s Izraelom, koji već ima raznoliko i sofisticirano gospodarstvo, otvorit će nove mogućnosti ne samo za te dvije zemlje, već i za cijelu regiju. Novi trgovinski koridori imat će značajne ekonomske posljedice za cijelu regiju i Zapadnu Aziju", zaključio je Shahi.
