.webp){kind=icon}
Održivi razvoj, briga o lokalnoj zajednici i pozitivan utjecaj na gospodarstvo neki su od ciljeva društveno odgovornih tvrtki. Jedan od pozitivnih primjera nalazi se u Čakovcu. Socijalna zadruga Humana Nova ima kružni sustav gospodarenja tekstilnim otpadom, od odbačenih tekstilnih predmeta izrađuje nove proizvode, a od novih materijala održive proizvode. Od 47 zaposlenika, 26 osoba je s invaliditetom, a 15 su pripadnici ostalih marginalnih skupina.
Humana Nova nedavno je dobila i nagradu za održivost. Proglašena je pobjednikom natječaja SME EnterPRIZE u kategoriji zajednice, ali i herojem održivosti, odnosno sveukupnim pobjednikom natječaja. Tako će predstavljati Hrvatsku na Generali SME EnterPRIZE u Bruxellesu u studenom 2023. Tim povodom razgovarali smo s upraviteljem Ivanom Božićem.
Naši analitičari nedavno su u izvješću zaključili da će tekstilna industrija u iduće dvije godine zabilježiti silazni trend kada govorimo o prihodima od prodaje jer je konkurencija snažna (low-cost proizvođači), uz veliku volatilnost cijena sirovina. Gdje vi vidite najveće izazove u tekstilnoj industriji?
Čitaj više
Lešina: Manjak radne snage ključni izazov u modnoj industriji
Najveći izazovi su manjak kvalificiranih radnika i rizici od recesije u Europskoj uniji.
16.08.2023
Prihodi regionalnih tekstilaca skočili za 33,5 posto, ali im je dobit pala
Naši analitičari predviđaju da će stopa rasta prihoda tekstilne industrije zabilježiti pad u sljedeće dvije godine, ali dobra vijest je da će pritisak na marže u bliskoj budućnosti oslabjeti.
16.08.2023
Raste Primarkova prognoza za potražnjom odjeće po sniženim cijenama
Zbog oskudice s novcem sve više kupaca u Ujedinjenom Kraljevstvu je u potrazi za jeftinijom modom.
27.02.2023
Victoria's Secret lansira grudnjake s ulošcima na biljnoj bazi
Žele napraviti korak naprijed u rješavanju problema tekstilnog otpada.
22.02.2023
Tekstilna industrija je jedan od najvećih zagađivača općenito u svijetu i najveći problem je zbrinjavanje tog tekstila. Zbog brze mode, količine rapidno rastu, a svi mi donekle imamo naviku gomilanja i čuvanja tih stvari na tavanima i u podrumima. Te količine zauzimaju prostor. Danas na globalnom tržištu imamo situaciju da Afrika i Čile postaju velika odlagališta otpada. Države EU-a trguju tim tekstilom prema trećim zemljama, pa svoj problem dajemo nekom drugom na rješavanje.
Nedavno ste u konkurenciji drugih SME tvrtki na jednom natječaju dobili nagradu za održivost. Što je presudilo, po čemu je to vaša tvrtka bila "održivija" od konkurencije?
Nakon 11 godina rada Humane Nove, izuzetno mi je drago što smo nagrađeni i što ćemo predstavljati Hrvatsku u Bruxellesu 28. studenog. Tražimo i koristimo lokalne resurse u društvu i u sirovini, odnosno u tekstilnom otpadu. Došli smo do inovativnog rješenja gdje smo spojili rad osoba s invaliditetom i drugih društveno zapostavljenih skupina kroz model gospodarenja tekstilnim otpadom, i sve to u radijusu od 150 kilometara. Ne trgujemo, nego stvaramo dodatnu vrijednost.
Poskupljuje li vam reciklaža proizvodnju i jesu li reciklirani proizvodi cjenovno skuplji? Plaća li tu održivost više proizvođač ili kupac, ili ravnomjerno?
Proces recikliranja je sporiji, ima puno ručnog rada, što i poskupljuje proizvodnju. Ako tome dodamo i našu strukturu zaposlenika, čiji značajan dio čine osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi, koji su manje produktivni, dođemo do toga da je gotovo dvostruko skuplje raditi s recikliranim nego s novim materijalima. Ipak, odlučili smo se da ovaj put zapošljavamo osobe koje na tržištu rada nitko neće zaposliti i (koristimo) materijale koje nitko ne koristi, da stvorimo dodatnu vrijednost.
Što je s radnicima i njihovim plaćama? Novo izvješće naših analitičara pokazuje da je u Hrvatskoj svaki deseti radnik stranac, ali i da zbog tog manjka radnika radnici imaju bolju pregovaračku poziciju, pa plaće rastu brže od inflacije. Koliko su kod vas u prosjeku rasle plaće u protekle dvije-tri godine i jeste li u tom razdoblju zapošljavali strane radnike?
Od 1. siječnja 2021. plaće su povećavane osam puta, dva puta godišnje. Ukupno malo više od 30 posto je narasla plaća. Dajemo i nagrade, božićnice, regrese, maksimalno ispucamo onaj neoporezivi dio nagrađivanja. Kroz godinu radnici time dobiju još jednu plaću. Strane radnike trenutačno nemamo, mi imamo situaciju gdje imamo više od 300 otvorenih molbi za posao, koristimo lokalne resurse, dugotrajno nezaposlene osobe.
