.webp){kind=icon}
U Europi je mnogo novih igrača koji se moraju dokazati, a Giorgia Meloni jedna je od njih. Stav je to Željka Ivankovića, čovjeka koji prati kako banke žive, dišu, piju i jedu već desetljećima. No kao i politika, tako je i ekonomija otvorena igra i na svaku akciju postoje brojne reakcije.
Jedna od njih je svakako i mogućnost da na uvođenje istovjetnog poreza u Hrvatskoj vlasnici domaćih banaka umjesto autonomnih članica grupe formiraju podružnice, a podružnice nemaju profit koji je moguće oporezovati na način na koji je to izvela Italija.
Radi li se u Italiji o potezu koji bi mogao imati značajnije posljedice za Intesu i UniCredit i kako bi se to moglo reflektirati na regionalne banke iz grupacije i koja je razlika između Hrvatske koja je članica eurozone i Srbije koja to nije?
Čitaj više
Talijani tuku po bankama, Pivci kljucaju Podravku, voda se konačno povlači
Protekli tjedan obilježili su potresi na bankarskom tržištu i iznenađujuće živahno trgovanje na Zagrebačkoj burzi.
11.08.2023
Dok vlade prijete porezima, bankama će se neto kamatni prihodi smanjivati
Nametanje poreza na banke ne ide u prilog interesu ulagača u dionice banaka.
10.08.2023
Italija pojasnila da novi porez ne može premašiti 0,1 posto bankovne aktive
Intesa Sanpaolo i UniCredit bi mogli platiti od nekoliko stotina milijuna do dvije milijarde eura novog poreza.
09.08.2023
Banke nezakonito naplaćivale naknade za prijevremene otplate kredita, slijede tužbe?
Ustavni sud je presudio da banke nisu smjele ugovarati i naplaćivati izlazne naknade.
08.08.2023
Od Meloni, koja je nova u svakom smislu, očekivali su se potezi. Hoće li Meloni riješiti problem javnog duga nije jasno, ali postoji taj pritisak na nju. HNB je poručio da će domaće banke ostati stabilne. Što se tiče utjecaja na Hrvatsku, to je političko pitanje. Ne samo tu, nego i u Europi. Meloni mora na scenu izaći s jakim potezima. Narodna banka ima sužen manevarski prostor. Zato i daje izjave da je sve u redu. Ne možemo ništa učiniti, to je tako kako je. Italija je najveće europsko tržište koje izlazi s ovim rješenjem. Prije nje to je napravila Španjolska u kojoj je jedna banka ostala bez 77 posto profita. Kao i Italija, tako je i Španjolska u hodu mijenjala taj porez. Litva ga je također uvela. Izvan eurozone tu su Mađarska i Češka. Gledajući iz tih kutova, ovo nije iznenađenje. Što se tiče Srbije, ona ima širi manevarski prostor od zemalja koje su unutar eurozone.
Može li se govoriti o tome da će profiti iz regionalnih članica grupe sada biti preusmjereni k talijanskim poreznim obveznicima i ukazuje li to na određeni disbalans u upravljanju bankovnim sustavom?
Zasad to izgleda tako. Dividenda pripada vlasniku. Devedeset pet posto Zabe ima UniCredit. Dividenda pripada vlasniku i pribraja se profitu. Taj se profit onda oporezuje. Istina je da je u španjolskoj porez dizajniran tako da se odnosi na dio profita banaka koje posluju unutar zemlje. Pitanje je političke bitke. Financial Times piše da i Nijemci razmišljaju o sličnim potezima.
Može li posljedično doći do određenih pomaka po pitanju ovlasti u upravljanju bankovnim sustavom?
I ovo je političko pitanje. Svojedobno je Hrvatska narodna banka imala mogućnosti, prije ulaska u eurozonu, da spriječi odljev profita. I to je čak i činila u krizi. Hrvatske banke su među onima koje su među najkapitaliziranijima u svijetu. To je zato što je HNB tražio velike rezerve zbog rizičnih kredita i tako spriječila odljev kapitala iz zemlje. Postoje teze da je profit Zabe financiran iz centralne banke jer je ECB uveo kamate na depozite koje banke imaju u centralnoj banci. Ta bi svota mogla doseći 400 milijuna eura za hrvatski bankovni sustav. Zaba drži 25 posto toga, to je dakle 100 milijuna eura čiste love. Postoje teze da bi se Hrvatska trebala izboriti da bude izuzeta iz te obaveze koje su prije godinu dana bile nula. Od nula do 100 milijuna je windfall tax. To je naprosto palo u trezore. To se u pravilu oporezuje. Mi to zovemo ekstraprofit, ali to je im je palo u trezore odlukom Frankfurta.
Za kraj, koja je budućnost europske monetarne politike u svjetlu ovolikog fiskalnog "autonomaštva" pojedinih članica?
Stara je teza, pogotovo su to Amerikanci gurali, bez fiskalnog jedinstva nije moguća jedinstvena monetarna politika. Europa pokazuje da ona funkcionira. Te tenzije u Europi su uvijek prisutne. I u Njemačkoj je ustavni sud znao odlučivati protiv odluka EK-a koje se odnose na monetarna pitanja, pa bi se to rješavalo pregovorima. Došli su novi igrači i oni su drugačiji. Orijentirani su suverenitetski. Meloni u Italiji, AFD raste u Njemačkoj. Pitanje je kako će se oni međusobno koordinirati, surađivati i dijeliti kolač u Uniji. Politika je otvorena igra kao i ekonomija. Zato i nema iznenađenja. Sva iznenađenja su stare priče. To nije moguće predviđati. Vi kada odigrate jedan potez, recimo odigra ga Njemačka, Italiji je na raspolaganju čitav niz poteza. Postoji mogućnost da i Hrvatska uzme dio kolača propisivanjem poreza. Hrvatska je u eurozoni. UniCredit vrlo lako može pretvoriti Zagrebačku banku u podružnicu. To znači da su štediše Zabe štediše UniCredita i da oni jamče za štednju i zato se dosad nije izvodilo. Ali ako želite uzeti profit iz podružnice, onda je drugačije jer podružnice nemaju svoj profit. Uvijek su na raspolaganju brojni potezi.
