.webp){kind=icon}
U 2020. i 2021. zabilježen je pad prikupljanja kapitala u private equity industriji. Još se čekaju podaci za prošlu godinu, a za 2023. u uvjetima povećane averzije prema riziku nema naznaka da će se taj trend zasad prekinuti, otkriva u televizijskom intervjuu za Bloomberg Adria Leaders Slaven Kordić, rukovodeći partner u fondu rizičnog kapitala s privatnom ponudom Invera Equity Partners.
Invera je u listopadu prošle godine investirala u Kompare, najstariji hrvatski web servis za usporedbu cijena usluga telekoma i polica osiguranja. Bila je to treća investicija Invere, odmah nakon ulaska u hrvatsku tvrtku Metamorfoza poznatu po svjetski uspješnoj franšizi Muzeja iluzija i slovensku tvrtku Marles koja je najveći i najstariji regionalni proizvođač montažnih kuća i drugih objekata.
Tržište danas ne stoji, ali sve je teže prikupiti kapital, dodaje Kordić i objašnjava kako temeljni razlog zbog kojeg bi fondu netko dao novac ostaje isti, a to je "da postoje postignuća i da ste pokazali da unatoč svim sadašnjim turbulencijama za investitore možete ostvariti povrat kakav private equity industrija nudi".
Globalno usporavanje ekonomske aktivnosti, visoka inflacija, poskupljenje zaduživanja i turbulencije na bankarsko-obvezničkom tržištu prelijevaju se i u private equity, pa je odluka o investiranju u godini povećane averzije prema riziku kompleksna. Mogućih je projekata puno, pa gubljenje vremena nije opcija. Kordić objašnjava kako fondovi poput Invere odlučuju hoće li uopće razmotriti neku investiciju.
Pravilo pet minuta
"Vrlo je bitno da u vrlo kratkom periodu, odnosno odmah, čim dobijete projekt na stol, znate koga ćete nazvati. To znači da imate nekog industrijskog eksperta kojeg možete pitati, bilo da je prije bio vlasnik ili u menadžmentu u jednoj takvoj firmi, da ih možete nazvati i pitati što misle o projektu i žele li zajedno raditi analizu i eventualno investirati u takav projekt. Tako da imamo uzrečicu u firmi da (ako) u pet minuta ne znamo koga nazvati kada dobijemo projekt, mi ga ne radimo", kaže Kordić.
U odnosu s investitorima najbitnije je povjerenje i transparentnost, pa ih tako na kvartalnim sastancima redovno informiraju o tijeku ulaganja iz portfelja.
Na pitanje prate li private equity fondovi u Hrvatskoj tržišne trendove ili odabir ulaganja više ovisi o preferencijama fondovskih menadžera, Kordić napominje da u tom smislu postoji značajna razlika u Hrvatskoj u odnosu na tržišta gdje je private equity puno razvijeniji.
"U Hrvatskoj smo više sektorski agnostici, možemo ulagati u više industrija, dok na razvijenim tržištima u inozemstvu moraju dati puno jasniju preferencu u što će točno ulagati, primjerice fintech", kaže.
Kordić se prisjeća kako je petogodišnji proces prikupljanja novaca bio izrazito zahtjevan i skup, a jedne pregovore obilježila je i nesvakidašnja komična situacija. Cijeli intervju pogledajte u videu.
