Fina dobila zeleno svjetlo za stjecanje udjela u Makedonskoj burzi

Komisija za vrijednosne papire i burze Republike Sjeverne Makedonije u četvrtak je donijela odluku kojom se Financijskoj agenciji (Fina) daje suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela u Makedonskoj burzi AD Skopje, odnosno neizravno putem Zagrebačke burze (ZSE) za stjecanje dionica čiji ukupni kumulativni iznos ne prelazi 30 posto ukupno izdanih dionica s pravom glasa Makedonske burze.

Podsjećamo, Fina je već početkom rujna dobila suglasnost od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za stjecanje izravnog kvalificiranog udjela u ZSE-u. Ako ponuda za preuzimanje bude uspješna, može izravno steći 50 posto + 1 dionicu ZSE-a i time neizravno udio od 14,99 posto u Makedonskoj burzi.

Ako Fina dostigne maksimalni udio od 100 posto u Zagrebačkoj burzi, indirektni udio u Makedonskoj burzi iznosit će do 29,98 posto.

O preuzimanju ZSE-a od strane države, odnosno Fine, već smo ekstenzivno pisali. Naš analitički tim je pretresao poslovanje Fine i ustanovio da im novca za akviziciju ne nedostaje, no upitna je operativa.

"Fina posluje stabilno i profitabilno, s većom učinkovitošću. Glavni izazovi ostaju kontrola troškova zaposlenih, usklađivanje s EU regulativom (DORA, eIDAS), digitalna transformacija i diversifikacija prihoda kako bi se smanjila ovisnost o javnim servisima", istaknula je analitičarka korporativnih financija Bloomberg Adrije Silvana Milić.

Brojke pokazuju kako je Fina lani ostvarila ukupne prihode od 138,9 milijuna eura, od čega 134,7 milijuna eura poslovnih prihoda (+14 posto u odnosu na 2023.). Glavni izvori prihoda su javni servisi 36,8 milijuna (26 posto), usluge za financijsku industriju 42,1milijuna (30posto), digitalna rješenja 19 milijuna (14 posto) i servisi za državu 29,1 milijuna eura (21 posto).

Ukupni rashodi iznosili su 129,5 milijuna eura, a više od 60 posto njih čine troškovi zaposlenih. Poslovanje je donijelo EBITDA-u od 21,6 milijuna eura i neto dobit 7,6 milijuna eura – čak 15× višu nego 2023. Neto marža od 5,5 posto znatno je bolja nego ranijih godina, kada se dobit oslanjala na financijske prihode. 

Naša analitičarka kao zanimljivost ističe činjenicu da Fina pokazuje slabije rezultate u upravljanju Gotovinskim servisima.

"Nadamo se da Ministarstvo financija ima spreman tim koji će se baviti poslovanjem burze. Naravno da je fokus na nacionalnom interesu u razvoju tržišta kapitala, ipak važno je gledati na burzu i kao profitni centar koji možda ne mora imati ogromnu dobit no mora imati zavidne prihode i mogućnost kontrole troškova", poručuje Milić.

Naglašava kako financijski pokazatelji govore da je napredak postignut, no da se i dalje može raditi na racionalizaciji troškova, jer količina rashoda koja im još uvijek ide za radnu snagu govori o potrebi daljnjeg restrukturiranja. 

Problem je kvalitativni faktor koji je nužan da bi se ostvarili ciljevi integracije burzi jer se Fina baš i nije iskazala upravljanjem tvrtkama kćerima kada je u pitanju financijski rezultat u 2024. godini.

"Ostaje za vjerovati da je odluka o preuzimanju Zagrebačke burze dobro promišljena na strani financijskih i kadrovskih kapaciteta jer ovdje se ipak radi o javnom novcu", optimistično zaključuje naša analitičarka. 

Ranije smo se dotaknuli i ambicioznog projekta integriranja regionalnih burzi koji bi trebao pretvoriti Zagreb u ozbiljno financijsko središte, ako se ostvare planovi ministra financija Marka Primorca i njegovih kolega iz još sedam država.

Naime, koncem kolovoza potpisan Memorandum o razumijevanju u suradnji usmjerenoj na razvoj tržišta kapitala, a potpisali su ga ministri financija, odnosno visoki dužnosnici Hrvatske, Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije. 

Deklarirani cilj zajedničke inicijative su reforme koje će omogućiti snažnije, učinkovitije i konkurentnije tržište kapitala u svim državama srednje i jugoistočne Europe, a sjedište Zagrebačke burze bit će centralna točka te integracije.

Valja podsjetiti kako je Zagrebačka burza kao vlasnica Ljubljanske i Makedonske burze u prvom pokušaju ujedinjenja regije neslavno podbacila. To je, između ostalog i jedan od razloga zbog kojeg je država preko Fine išla u "nacionalizaciju" ZSE-a i sada ide u pothvat "integracije na steroidima".

"Preuzimanje burze i međunarodni ugovori vjerojatno će ubrzati izgradnju trgovinske platforme regije koja bi zbog veličine onda trebala postati zanimljivija institucionalnim ulagačima. Izgledno je da paralelno rade na namiri vrijednosnih papira i gdje će biti 'clearing' jer u trenutnoj situaciji, da bi posjedovali papir u Poljskoj moramo ga držati na skrbničkom računu", poručivali su tada iz našeg analitičkog tima.

Naglašavali su i kako bi uspjeh projekta blagotvorno djelovao na domaću ekonomiju jer bi se rastom atraktivnosti tržišta kapitala olakšalo financiranje tvrtkama. Trenutno je domaće gospodarstvo vrlo bankocentrično pa tvrtke teško dolaze do novca za financiranje projekata i inovacija.