.webp){kind=icon}
-orig.jpeg)
Mjere zamrzavanja maloprodajnih cijena u Sloveniji i Hrvatskoj u prvoj su polovici ove godine grupi Petrol prouzrokovali gubitak novčanog bruto priljeva od 123,4 milijuna eura (108,9 milijuna u Sloveniji i 14,5 milijuna u Hrvatskoj). Zbog spomenute je regulacije Petrol u prvom polugodištu ostvario neto gubitak od 1,3 milijuna eura, iako je operativna dobit prije amortizacije (EBITDA) iznosila 48,6 milijuna eura, što je 52 posto manje nego u istom razdoblju lani, odnosno 64 posto manje od planiranog za to razdoblje. O tome kakve će biti jesen i zima te kako će otežano okruženje djelovati na poslovanje Petrola razgovarali smo s financijskim direktorom te kompanije Matijom Bitencem.
Koje mogućnosti kompenzacije za ekonomsku štetu vidite od slovenske i hrvatske strane i koje se mjere na tom području već poduzimaju?
Gorivo smo 70 dana u drugom kvartalu prodavali ispod nabavnih cijena i zbog toga pretrpjeli više od 108 milijuna eura štete u Sloveniji i 14 milijuna eura u Hrvatskoj. Aktualna vlada u Sloveniji odmah je zaustavila regulaciju i spriječila stvaranje daljnje štete. Nakon dovršetka financijskih izvješća, pripremili smo izračune i slovensku vladu obavijestili o gubicima. Sada nastojimo voditi, odnosno vodimo aktivni dijalog sa slovenskom vladom i tražimo rješenje za odgovarajuću nadoknadu tog gubitka. Vjerujemo da postoji mogućnost postizanja dogovora za povrat, odnosno odgovarajuću kompenzaciju štete.
Iz slovenskog ministarstva gospodarstva su nam rekli kako vlada još nije donijela odluku o odgovarajućoj kompenzaciji trgovaca naftnih derivata, također napominju kako im zakon o kontroli cijena ne nalaže obavezu kompenzacije gospodarske štete. Kako to komentirate?
Prihvaćam trenutno stajalište vlade. Još nema stvarne odluke. Čekamo odgovor. Država je nekakve podatke skupila, očito se kod njih nešto događa. Održali smo s njima sastanke. Jasnog odgovora na pitanje hoće li ili neće država nadoknaditi štetu u ovom trenutku nemamo. Međutim, pozitivan odgovor ne očekujemo. Posljednji smo razgovor o toj temi održali ovaj tjedan, idući je sastanak planiran idući tjedan. Mislim da pregovori aktivno teku.
"Jasnog odgovora na pitanje hoće li ili neće država nadoknaditi štetu u ovom trenutku nemamo. Međutim, pozitivan odgovor ne očekujemo", rekao je financijski direktor Petrola Matija Bitenc | Bloomberg Adria
Pretprošli ste tjedan najavili rebalans, sada tvrdite da učinke nije moguće procijeniti.
Procjenjujemo da je poslovanje u prvoj polovici godine dobro. Prodaja je znatno viša od predviđene. Troškovi su u granicama planiranih, što znači da, unatoč očekivanoj inflaciji od pet posto koja je ispala desetpostotna, troškovima upravljamo s pomoću veće količine prodaje, što je važno naglasiti. Taj pad u prvom polugodištu možemo pripisati regulatornom učinku na marže. Što se budućnosti tiče, povrat je ključno pitanje.
Govorimo o preko 100 milijuna eura, što uvelike utječe na rezultat na kraju godine. S druge strane imamo dodatne vladine mjere koje su dijelom pripremljene, a dijelom se još pripremaju, kako na području električne energije tako i zemnog plina. Uredbe regulacije maloprodajnih cijena zemnog plina na snagu stupaju 1. rujna, pritom se u pozadini pripremaju kompenzacijski mehanizmi, no oni još nisu spremni. Mislim da će biti poznati u listopadu. Možda ćemo tada nešto više moći reći. Bude li neodgovarajućih kompenzacija, moglo bi doći do većih ekonomskih posljedica.
Raspravljate li o kompenzaciji i s hrvatskom vladom i koliko su ti razgovori intenzivni?
Obaveza nam je zaštititi imovinu tvrtke i u tome smo aktivni. Pregovori teku i u Sloveniji i Republici Hrvatskoj. Više od toga ne bih komentirao. Konkretnih odgovora u ovom trenu nemamo.
Učinak državne intervencije na cijene i marže mogao bi biti još veći kad ne bismo zabilježili pozitivne učinke integracije nedavno preuzete hrvatske kompanije Crodux derivati dva i dobrih trgovinskih rezultata električne energije. Koliko iznosi spomenuti pozitivan učinak?
Trenutno je vrlo teško vrednovati pozitivne učinke, stoga ih ne otkrivamo jer ih je trenutno jednostavno nemoguće izračunati. U fazi smo integracije kompanije Crodux derivati dva. U ožujsku smo dva do tri prodajna mjesta tjedno započeli prenositi na kompaniju Petrol d.o.o. Zagreb i ti se učinci među kompanijama prelijevaju. Do danas smo prenijeli već preko 65 prodajnih mjesta, odnosno naših informacijskih sustava na Petrol d.o.o. Zagreb. Dio je još ostao na Crodux derivatima dva.
Pogledamo li terminske ugovore za nabavu električne energije u Njemačkoj i zlata u Francuskoj za prvu polovicu 2023. godine, možemo vidjeti da su se uspeli na neviđene razine. Cijene su i do 20 puta više od prošle godine. Kako gledate na jesen, zimu?
Situacija se trenutno pogoršava. Sadašnje su cijene električne energije preko 700 eura za megavatsat, a dosežu i 1.200 eura za megavatsat. Iz europske perspektive to postaje relativno neizdrživo. Vlade pripremaju mehanizme mjera, što je razumljivo. Slična je priča s plinom. Cijene plina su danas preko 300 eura za megavatsat. Za usporedbu, 2020. godine, dok je trajao COVID, cijena je znala biti šest eura za megavatsat. Pitanje je koliko gospodarstvo i državni proračun, odnosno fiskalne mjere mogu podnijeti. Postoji mnogo kriznih skupina. Mislim da su svi relevantni akteri obaviješteni o trenutnoj situaciji, teku razgovori i traže se rješenja kako preživjeti ovu zimu, što nesumnjivo neće biti lako.
U kompaniji se trudimo diverzificirati izvore. Primarni je cilj opskrba tržišta energentima, kako na području naftnih derivata tako i na ostalim područjima, posebno plina u slučaju redukcija. Mislim da smo u tome uspješni. Neće nam biti hladno. No neće biti ni lagano.
Brinu li vas ponovni pozivi na zamrzavanje cijena struje i plina?
Od 1. rujna već imamo regulirane cijene za domaćinstva i malene poslovne subjekte. Međutim, važno je čim prije definirati kompenzacijske mehanizme i način njihova financiranja. To su dva ključna elementa koja su u pripremi i želimo da čim prije budu spremni kako bismo imali jasan regulatorni okvir unutar kojega bismo se znali smjestiti radi lakšeg osiguravanja financijskih potreba, ako ih bude. Ta nam nejasnoća trenutno najviše šteti.
No rujan je već pred vratima, a odgovora još nemate?
Država je na srpanjskom sastanku prihvatila zaključak te za pripremu tih mehanizama zadužila društva Plinovode i Eles. Dala im je rok od tri mjeseca. Sada trebamo čekati.
U izvješću ste istaknuli kako je Petrol trgovac energentima i posljedično ovisan o uvozu. Što je sa zakupom energenata, koliko ih imate na zalihi? Kako je s dobavom? Koje su poteškoće?
Neprimjereno je uspoređivati Petrol s naftnim trgovcima. Neki dan je austrijski ured za zaštitu konkurentnosti objavio studiju kartelskih dogovora trgovaca oko cijena. Zaključili su kako se trgovci nisu dogovarali oko cijena i da su marže ostale na razini od prije ruske invazije, dok su se rafinerijske marže utrostručile. Usporedite li onda Petrol, koji nema rafinerije, s primjerice Inom, MOL-om ili Shellom, koji su svi vertikalno integrirani naftni trgovci, u određenim segmentima, odnosno segmentu crpenja i prodaje nafte, ostvaruju dodatne profite u odnosu na razdoblje prije ruske invazije. Za razliku od toga, trgovinski udio ne bilježi takve učinke.
Što se zakupa tiče, dovoljno je energenata, no pitanje je cijena. Za naftne derivate imamo dugoročne ugovore. Prema tim ugovorima imamo dogovorene količine. Što se električne energije tiče, uredili smo odgovarajuće zakupe, tako da ove godine imamo električne energije, za iduću smo veći dio već zakupili, dok je manji još otvoren. Ne očekujemo pomanjkanje energije dokle god trgovanje funkcionira, to jest dok se svi terminski ugovori doista budu provodili. Veće je pitanje regulacija cijena i mehanizama kompenzacije. Plin već aktivno diverzificiramo. Relativno uspješno nadomještamo moguća pomanjkanja ruskog izvora. O tome ćemo više izvijestiti kada za to bude vrijeme.
"Petrol je jako diverzificirana energetska kompanija, svojevrsni unikum. Trenutno teško nalazimo nekoga tko bi nam bio nalik", odgovara Bitenc na pitanje o konkurentima Petrola | Bloomberg Adria
Spominjete kako je Petrol neusporediv s drugim industrijskim konkurentima. S kime se ona uspoređujete? Tko su vaši konkurenti?
Dobro pitanje. Petrol je jako diverzificirana energetska kompanija, svojevrsni unikum. Trenutno teško nalazimo nekoga tko bi nam bio nalik.
Troškovi poslovanja su u prvom polugodištu iznosili 229,4 milijuna eura, što je za 22 posto više nego u istom razdoblju lani. Spominjete kako veliku pozornost pridajete menadžmentu troškova poslovanja. Kako se s time nosite?
Od početka mandata smo jako usredotočeni na troškove poslovanja. Sa svim smo dobavljačima u redovnoj komunikaciji. Unatoč desetpostotnoj inflaciji, znatnom ubrzanju troškova energije, a predviđenoj inflaciji od pet posto, troškove smo uspjeli zadržati na planiranoj razini. Veći se dio odnosi na integraciju kompanije Crodux derivati dva. Također imamo troškove nastale kao posljedica promjene regulacija, prije svega u segmentu nemiješanja biokomponenti u energente. Dok smo poslovali ispod nabavnih cijena, nije bilo prostora za dodatne troškove. Zato smo oblikovali rezerve. Kad bismo izuzeli te učinke, stvarni bi troškovi bili čak ispod predviđenih. Pritom treba naglasiti kako su količine osam posto veće od prošlogodišnjih zbog bolje sezone, oporavka od COVID-a i djelomično vjerojatno i zbog same cijene koja je neko vrijeme za naše prilike bila relativno niža. S jedne strane imamo veće količine, a s druge troškove držimo pod kontrolom. Međutim, činjenica je da postoje pritisci i sa strane radnih troškova i dobavljača. Stoga ovdje ne možemo izbjeći određena poskupljenja. Nažalost, to više ne možemo dostatno kompenzirati preko marže jer je izražena u centima po litri i ne prilagođava se inflaciji.
Analitičari tvrde da dobra turistička sezona povoljno utječe na poslovanje Petrola u Hrvatskoj.
Što se količina tiče, trendovi su vidno pozitivni, no marže su i dalje problematične. Tijekom ljetnih je mjeseci marža u Sloveniji bila ograničena na šest centi po litri. Još je uvijek problem što u formuli nije bila priznata biokomponenta. Pokušavamo voditi aktivan dijalog s nadležnim ministarstvima kako bi se ona uključila. Obaveza ostaje i ne možemo je prenijeti u naredne godine. Slično je u Hrvatskoj gdje trenutna regulacija marže na 65 lipa po litri ne omogućuje pokrivanje troškova poslovanja. Prodane će količine biti odlične, ali marža, odnosno bruto poslovni rezultat neće biti toliko dobar.
Hoćete li racionalizirati ulagačke aktivnosti?
Djelomično smo prilagodili, odnosno zaustavili neključne investicije, prije svega u segmentu tradicionalnog poslovanja. Nastavljamo sa zelenim prijelazom, odnosno energetskom tranzicijom, stoga te investicije u većoj mjeri ostaju. No to je pitanje dostupnoga novčanog toka. Trenutno je toliko neizvjesnosti da teško, odnosno niti ne znamo dobro procijeniti rezultat na kraju godine. Zato smo oprezniji i pomalo smanjujemo investicije. Veliku pozornost sada pridajemo na pouzdanost opskrbe energenata. Zato smo znatno povećali dioničke udjele te se aktivno pripremamo za zimu.
U vašem portfelju iskače Mbills. Kakvi su vam planovi s Mbillsom? Neslužbeno doznajemo da se za njega zanima slovenska NLB banka.
Blago mijenjamo strategiju, odnosno poslovni smjer kompanije. U Petrolu postoji potreba za unapređenjem platnih kartica. Naše kartice nemaju NFC (Near-Field Communication) čipove, nisu moderne. Te bismo kartice također trebali prenijeti na suvremenije sustave i tu vidimo veliku ulogu Mbillsa. U zadnje se vrijeme regulacija na području zatvorenih platnih shema jako zaoštrila. Iz tog nam je gledišta korisno imati platnu instituciju već reguliranu od Banke Slovenije. Također je vidljiv moment ubrzanja prodaje u raznovrsnim oblicima financiranja nabave, pa u tom pogledu razmišljamo kako postojeću strategiju nadograditi za potrebe poslovanja kompanije.
Dakle ne razmišljate o prodaji?
Ne. Kompanija trenutno nije na prodaju.
Jedan od ključnih čimbenika u svjetlu jačanja kamatnih stopa postaje i trošak financiranja. Koliko je Petrol izložen riziku promjene kamatnih stopa?
Imamo relativno konzervativnu politiku menadžmenta rizika. Svi su nam veći krediti zaključani na fiksnoj kamatnoj stopi. Stoga kratkoročno ne očekujemo veće učinke. Možda će biti učinaka u segmentu kratkoročnog financiranja.
A valutni rizik? Dolar je sve jači u odnosu na euro.
Valutni rizik postoji. Jačanjem dolara poskupljuju nabavne cijene i to stvara dodatan pritisak na inflaciju na području energenata. Izravno smo primjerice zaštićeni od valutnog rizika kupnje goriva ili derivata u dolarima i prodaje u eurima, no takvog utjecaja nema, odnosno smanjujemo ga odgovarajućim financijskim instrumentima.
Recesija – ove godine, iduće godine? Kako će na vas utjecati?
Neki tvrde da recesija već traje. Cijene derivata su zadnjih mjeseci blago pale, a ovaj mjesec ponovno jačaju. S recesijom bi bilo razumno očekivati pad cijena energenata. Očekivali bismo smirivanje inflacije. S druge strane imamo utjecaj rusko-ukrajinskog sukoba. Pitanje je što će prevladati. Trenutno prevladava sukob i cijene gura nagore, pogotovo cijene plina i struje. Postoji i utjecaj na promet, ali dugoročno na Petrol recesija ne utječe kao na neke druge industrije. Niti ne očekujemo značajan pad prodane količine.
Trenutno nas najviše brine kreditni rizik. Teško procjenjujemo učinke porasta cijena sirovina na naše gospodarstvo. Ako smo prošlu godinu za gospodarstvo imali zakupljenu polovicu struje za godinu unaprijed, trenutno smo prema našim procjenama za iduću godinu otprilike na razini od 20 posto zakupljene električne energije. Kakve će biti cijene i kako će se ta priča odviti bit će ključno za sve aktere u gospodarstvu, a i za državni proračun. Morat ćemo biti jedinstveni da taj dio prebrodimo.
Agencija za kreditni rejting Standard & Poors Petrol je uvrstila na popis kompanija pod nadzorom radi mogućeg snižavanja bonitetne ocjene. Kad očekujete zaključak agencijske procjene?
Aktivno komuniciramo s bonitetnom kućom. Bonitet Petrola je BBB-, što znači da smo u kategoriji investment grade. Bonitetna ocjena ključna je za naše poslovanje. Ona nam u poslovanju omogućuje ne izdavati bankovne garancije niti osiguranja. To znači da možemo znatno isplativije poslovati. To je osobito važno na području naftnih derivata jer u Sloveniju uvezemo preko tri milijarde eura robe. Trošak bankovnih garancija i sami postupci znatno su lakši kad imamo bonitetnu ocjenu investment grade. Ključno nam je to održati. Petrol je tu bonitetnu ocjenu dobio jer ga je država ocijenila strateški važnom kompanijom. Vladinim se mjerama bonitetna agencija pita podržava li država poslovanje kompanije i to želi potvrditi. U vezi s tim organiziramo sastanke s vladom, odnosno nadležnim ministarstvima.
Što ako država na temelju zakona o kontroli cijena ne odluči kompenzirati štetu? Hoćete li je tužiti?
Preuranjeno je o tome govoriti. Mislim da Petrol treba državu, ipak smo regulirana djelatnost. S druge strane procjenjujemo da država trenutno treba i Petrol koji osigurava odgovarajuću opskrbu energentima. Mislim da imamo zajednički interes te da ćemo, ako još imamo volje, naći put.
NLB je nedavno izdao obveznice. Razmišljate li o nečemu takvom?
Trenutno ne razmišljamo o izdavanju obveznica.
Dioničari zorno prate razvoj situacije. Postoji li scenarij u kojem bi uprava procijenila da neće moći isplatiti dividende od poslovanja u 2022. godini i predstaviti odgovarajući prijedlog o zadržavanju plaćanja na godinu dana?
Odobrena je strategija kompanije. Potvrđena je politika dividendi. Svijet se invazijom Rusije na Ukrajinu promijenio, kakve će biti posljedice trenutno ne znamo procijeniti, pa možemo komentirati moguće isplate dividendi u idućoj godini. Prvo moramo vidjeti kako ćemo ovu godinu zaključiti, potom ćemo proučiti i analizirati buduće rizike. Naša politika dividendi usklađena je s preporukama Slovenskog državnog holdinga (SDH). Težimo cilju isplate polovice konsolidiranog dobitka kompanije. Poštujemo SDH-ova očekivanja i politiku dividendi.
