Otkrivamo koliko je koštao jučerašnji zastoj na Tuđmanu

Zračna luka Zagreb danas je službeno potvrdila: zbog puknuća gume na privatnoj Cessni otkazano je čak 59 letova. Danas, naravno, sve po starom, kao da se ništa nije dogodilo. No kolika je zapravo šteta i tko je najviše nastradao? O odgovornosti zasad nećemo. Iz priopćenja je jasno da će to biti tema za neku drugu, vjerojatno beskrajno zanimljivu raspravu.

Što se zapravo dogodilo?

U nedjelju, 8. lipnja 2025., točno u 15:21, privatni zrakoplov Cessna 525 (Air Panonia, 9A-JIM) pri slijetanju je zbog puknuća gume izletio na travnjak uz pistu Zračne luke Franjo Tuđman. Let je bio prazan, nitko nije ozlijeđen, ali pista je ostala zatvorena gotovo deset sati, od 15:21 do 00:51. U tom razdoblju otkazano je 59 letova (28 polazaka i 31 dolazak), a tisuće putnika ostale su prizemljene ili preusmjerene na druge zračne luke diljem regije.

Važno je napomenuti da među otkazanim i preusmjerenim letovima nisu bili samo Croatia Airlines i Ryanair, već i KLM, Lufthansa, Air Serbia i brojne druge kompanije. Primjerice, KLM-ov let iz Amsterdama i Air Serbijin iz Beograda završili su u Ljubljani, Lufthansa iz Frankfurta i Ryanair iz Rima u Beču, dok su Croatia Airlines i Ryanair morali preusmjeravati letove i na Zadar i Pulu. Turistička turneja po regiji, ali bez vašeg pristanka.

Koliki su stvarni troškovi takvog incidenta?

Troškovi za zračnu luku i avioprijevoznike

Prema podacima Eurocontrola, prosječan trošak otkazanog leta za avioprijevoznika u Europi kreće se između 16.640 i 25.720 eura za uskotrupne zrakoplove, dok je sustavni prosjek za zračnu luku i sve operatere oko 20.930 eura po letu. Za 59 otkazanih letova to znači:

Te brojke uključuju troškove goriva, posada, slotova, gubitka prihoda, dodatnih operativnih troškova i logistike, ali ne i naknade putnicima. Drugim riječima, skupi su, ali mogli bi biti još skuplji.

Troškovi za putnike

Prema EU-ovoj regulativi 261/2004, putnici na otkazanom letu imaju pravo na naknadu od 250 do 600 eura, ovisno o duljini rute i kašnjenju. Većina letova iz Zagreba su unutar EU-a, pa je realno očekivati prosječnu naknadu od 250 do 400 eura po putniku. Ako uzmemo konzervativnu procjenu od 150 putnika po letu, ukupno je pogođeno oko 8850 putnika (59 × 150).

Ti su iznosi maksimalni jer nisu svi putnici nužno ostvarili pravo na naknadu (npr. ako su preusmjereni na let s minimalnim kašnjenjem), ali pokazuju razmjere potencijalne štete.

Dodatni troškovi

Prema službenom cjeniku Zračne luke Franjo Tuđman i procjenama operativnih troškova, u slučaju izvanrednog događaja svi posebni troškovi i usluge naplaćuju se prema stvarnim troškovima uvećanim za 10 posto manipulativnih troškova. Tu ulaze angažman vatrogasaca, tehničke ekipe, vanjske službe i manipulativni troškovi izvlačenja zrakoplova. Ti su iznosi teško mjerljivi bez službenih podataka, ali se procjenjuju na nekoliko desetaka tisuća eura.

Ukupni raspon štete

Tko su najviše pogođeni avioprijevoznici?

Iako su Croatia Airlines i Ryanair najčešći operateri u Zagrebu, među otkazanim i preusmjerenim letovima bili su i KLM, Lufthansa, Air Serbia i drugi prijevoznici. KLM-ov let iz Amsterdama, Air Serbijin iz Beograda, Lufthansin iz Frankfurta i Ryanairov iz Rima preusmjereni su u druge gradove, dok su Croatia Airlines i Ryanair također morali preusmjeravati i otkazivati letove. Dakle, svi su osjetili razinu spremnosti Zračne luke Franjo Tuđman.

Mogu li avioprijevoznici biti oslobođeni odgovornosti za isplatu šteta?

Prema EU-ovoj regulativi, avioprijevoznici nisu dužni isplatiti naknadu putnicima ako dokažu da je otkazivanje ili kašnjenje posljedica izvanrednih okolnosti, odnosno događaja koji nisu pod njihovom kontrolom i koje nisu mogli izbjeći ni uza sve razumne mjere. U ovom slučaju, uzrok je bio incident privatnog zrakoplova koji je blokirao pistu, što se u pravilu smatra izvanrednom okolnošću jer je izvan kontrole avioprijevoznika i zračne luke. Prema sudskoj praksi, zatvaranje piste zbog nesreće treće strane često oslobađa avioprijevoznike od obveze isplate naknade, ali ne i od obveze skrbi za putnike (smještaj, obrok, preusmjeravanje). Ipak, svaki slučaj razmatra se pojedinačno, a konačnu odluku donose nacionalna tijela ili sudovi. Ako ste se nadali velikoj odšteti, možda je vrijeme da ipak zatražite još jedan sendvič na šalteru.

Koliko vrijedi Cessna 525 i je li je trebalo izvući što prije, pa makar i uza štetu?

Prema tržišnim podacima, vrijednost Cessne CitationJet 525 iznosi između 1,3 i 1,7 milijuna dolara, prosječno oko 1,5 milijuna dolara. Prema FAA-ovim analizama, prosječni trošak popravka nakon ozbiljne nezgode za zrakoplove turbojet iznosi oko 20 posto tržišne vrijednosti zrakoplova, što znači da bi popravak oštećene Cessne 525 iznosio između 260 i 340 tisuća dolara.

Kad to usporedimo s ukupnim troškom otkazivanja letova (od 0,98176 do 1,51748 milijuna eura, odnosno približno 1,06 do 1,64 milijuna dolara), jasno je da je trošak otkazivanja letova višestruko veći od potencijalne štete na samom zrakoplovu. Dakle, višesatni prekid prometa i otkazivanje komercijalnih letova bili su ekonomski daleko skuplji od bilo kakve štete na privatnom avionu. Kad bi se sve gledalo isključivo kroz novac, možda bi bilo jeftinije da su ga izvukli uz malo više ogrebotina, ali puno manje kašnjenja.

Zaključak

Jučerašnja nezgoda u zagrebačkoj zračnoj luci, iako srećom bez ljudskih žrtava, donijela je ekonomsku štetu procijenjenu na 3,2 do 5,1 milijun eura. Trošak otkazivanja letova višestruko je premašio vrijednost i potencijalnu štetu na privatnom zrakoplovu Cessna 525. Šteta je raspoređena na više europskih avioprijevoznika. S obzirom na prirodu incidenta, postoji velika vjerojatnost da će avioprijevoznici biti oslobođeni obveze isplate novčane naknade putnicima, ali će i dalje morati osigurati osnovnu skrb i preusmjeravanje. Takvi incidenti jasno pokazuju koliko je svaki sat zastoja u zračnom prometu skup i zašto ulaganje u sigurnost i tehničku opremljenost ostaje prioritet svih zračnih luka.

Kako je teklo izvlačenje zrakoplova?

Prema izjavama osnivača Air Panonije Miroslava Vlašića i izvještajima specijaliziranih portala, najprije se pokušalo standardnim vučnim sredstvima i opremom Zračne luke Franjo Tuđman izvući Cessnu 525 s travnjaka. No zbog puknuća gume i položaja zrakoplova, klasično vučenje nije bilo moguće – Zračna luka Franjo Tuđman nije imala specijaliziranu opremu za takve situacije, a čak ni Civilna zaštita nije raspolagala odgovarajućim alatima za sigurno izvlačenje poslovnog džeta. Na kraju je rješenje stiglo iz Osijeka: tehnička ekipa Air Panonije dopremila je specijalizirane alate i opremu, što je omogućilo sigurno podizanje i izvlačenje zrakoplova bez dodatnog oštećenja. Tek nakon što je ta oprema stigla, pista je ponovno otvorena za promet. Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno da zračne luke budu spremne za izvanredne situacije.