Nove obveznice JGL-a: Iznos duga ovisit će o broju očnih pregleda

Jadran-galenski laboratorij (JGL) odlučio se na novo izdanje obveznica, a iznos konačnog duga ovisit će i o broju oftalmoloških pregleda, konkretno pregleda tlaka u očima, koje obavi riječka kompanija. Pomalo neuobičajena situacija rezultat je odluke menadžmenta kako će nove obveznice JGL-a biti povezane s održivošću, a jedan od faktora na koje će se gledati je i broj oftalmoloških pregleda.

JGL namjerava izdati obveznice vrijedne najmanje 60 milijuna eura, saznaje se iz prospekta kojeg je krajem prošlog tjedna odobrila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Kompanija će time primarno refinancirati staru obveznicu od 130 milijuna kuna (17,3 milijuna eura) koja na naplatu dospijeva sredinom prosinca. Ovisno o interesu investitora postoji mogućnost i povećanja novog izdanja, a uz otplatu stare obveznice u JGL-u prikupljeni novac namjeravaju koristiti i za redovno poslovanje, kapitalne investicije, a i moguća preuzimanja.

Obveznica će biti izdana na rok od pet godina, a točna visina kamatne stope, odnosno prinosa, objavit će se nakon iskazivanja interesa investitora. Kako su se u proteklih pet godina uvjeti na tržištu novca bitno promijenili, stopa će zasigurno biti viša od 1,75 posto nominalne kamate koju je nosila aktualna obveznica.

JGL je ulagačima u sadašnje obveznice omogućio automatsku zamjenu za novo izdanje. Među najvećim investitorima nalaze se domaće banke, osiguravatelji i mirovinski fondovi, ali u JGL-ovu sadašnju obveznicu investirao je i Fond za financiranje izgradnje Nuklearne elektrane Krško, kao i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Ta razvojna banka drži 17 posto sadašnjeg izdanja, odnosno obveznica u vrijednosti od gotovo tri milijuna eura.

Novo izdanje je namijenjeno i malim i tzv. kvalificiranim odnosno institucionalnim ulagateljima, no ako žele kupiti obveznice "mali" ulagatelji će ipak morati izdvojiti barem 100 tisuća eura, koliko iznosi minimalna investicija. Nakon izdavanja JGL namjerava obveznicu uvrstiti u kotaciju Zagrebačke burze.

Impresivan rast

Riječka farmaceutska kompanija osnovana je 1991. godine, a najveći pojedinačni vlasnički udio danas drži suosnivač Ivo Usmiani koji kontrolira nešto više od trećine dionica. Brojke iz posljednjih godina pokazuju impresivan rast poslovanja. Još 2021. godine grupa je imala poslovne prihode od 141 milijuna eura, da bi oni od prošle godine narasli na 211 milijuna. U prvih šest mjeseci 2024. primjetan je dodatni rast, a prihodi su dosegnuli 126 milijuna eura.

Dobit prije oporezivanja, kamata, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) je lani iznosila 41,6 milijun eura, a EBITDA marža bila je oko razine 20 posto na koliko se zadržala i u prvom ovogodišnjem polugodištu.

Proizvodnja u JGL-u | Goran Kovacic/Pixsell

 

U doba političkih nesigurnosti interesantno je kako kompanija čak 40 posto svojih prihoda ostvaruje na ruskom tržištu, a dodatnih osam posto na ukrajinskom. Uz to, oko desetine prihoda dolazi s hrvatskog kao i s kazahstanskog tržišta.

Tijekom ove godine JGL je nastavio s plasiranjem svojih proizvoda na strana tržišta, a vidljivo je kako su i dalje predani netradicionalnim tržištima, barem za hrvatske kompanije. Do kraja lipnja dio svojeg asortimana plasirali su i na tržišta Gruzije, Azerbajdžana, Kirgistana, Mongolije i Indonezije.

Glavni izvršni direktor JGL-a Mislav Vučić nedavno nam je otkrio na koja se tržišta klade u toj kompaniji. Ove su godine otvorili i ured u Uzbekistanu. Na tržištima Rusije, Ukrajine i Bjelorusije suočavaju se "s kompleksnim uvjetima", ali im prisustvo "ostaje stabilno".

Novo izdanje obveznica iz JGL-a su Bloomberg Adriji najavili još prije mjesec dana. Direktorica korporativne riznice Katja Cofek Pervan tada je poručila kako im je aktualno izdanje već sedmo u nizu, i da su s izdavanjem korporativnih obveznica krenuli još 2006. godine. Iskustva s korporativnim obveznicama opisala je "vrlo pozitivnima".

Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a | Jadran-galenski laboratorij

 

Obveznice povezane s održivošću postale su popularne u posljednjih nekoliko godina. Izdavači na taj način žele dodatno osvijestiti svoje društveno odgovorno poslovanje, pa uvjete vežu uz jedan ili više pokazatelja. Kompanije se na taj način obvezuju kako će na društveno prihvatljiv način promijeniti svoje poslovanje, a ako im to ne uspije onda plaćaju penale.

S jedne strane obveznice povezane s održivošću mogu ponešto povisiti trošak poslovanja, ali s druge strane mogu biti popularnije za ulagače koji onda svoju investicijsku politiku mogu proglašavati društveno odgovornom. U Hrvatskoj su se za izdavanje obveznica povezanih s održivošću već odlučio Zagrebački holding.

Pokazatelji održivosti

Obveznica JGL-a će biti vezana uz dva pokazatelja. Jedan je broj obavljenih "pregleda očne hipertenzije", popularnog očnog tlaka. U JGL-u se nadaju kako će kumulativan broj pregleda koje provodi grupa u svim državama gdje posluje do kraja 2028. godine biti barem 70 tisuća. Grupa je, prema podacima iz prospekta, lani obavila oko sedam tisuća pregleda.

Pomalo neobičan uvjet postaje jasniji kad se uzme u obzir da su jedan od glavnih proizvoda JGL-a kapi za oči pod brendovima Viset i Vizol S. Očnim pregledima u JGL-u će potrošačima omogućiti otkrivanje potencijalnih problema, a ako se oni usput odluče i na kupnju JGL-ovih kapi za oči, to će u konačnici biti dobro i za ostvarivanje dodatnih prihoda.

Drugi kriterij na koji će se u JGL-u obvezati ovom emisijom je nešto češći na tržištu obveznica povezanih s održivošću, a radi se o smanjenju apsolutnih emisija stakleničkih plinova i to u ovom slučaju u odnosu na baznu 2023. godinu. Među koracima kojima će to nastojati ostvariti u JGL-u navode prelazak na obnovljive izvore energije, između ostalog, "razvojem solarnih elektrana na lokacijama u vlasništvu Grupe", prelaskom na prirodni plin s lož ulja na lokaciji Svilno te optimizacijom voznog parka odnosno prelaskom na hibridna i električna vozila "u mjeri u kojoj je to moguće".

Neispunjenje bilo kojeg od ova dva uvjeta održivosti JGL-u bi konačni iznos duga pri otplati 2029. godine trebao povećati za po 0,2 posto, odnosno za ukupno 0,4 posto. Ako se izdanje ostvari u iznosu od 60 milijuna eura, to bi značilo kako bi u slučaju da ne ispune uvjete održivosti u JGL-u u konačnici morali vratiti dodatnih 240 tisuća eura.

JGL je samo jedna od niza kompanija koje su se ove godine odlučile na izdanje korporativnih obveznica koje se u posljednje vrijeme čine neobično popularnima. Kroz dvadesetak izdanja novac su od investitora namaknule i tvrtke poput Agram leasinga, Rijekatekstila, Interkapitala, Argumentuma, Žive vode te Viatora. Nominalne kamatne stope kretale su se od oko četiri posto pa na više.