.webp){kind=icon}
Nedostatak kvalificirane radne snage i komplicirana administracija crne su točke hrvatske ekonomije, sudeći prema Bijeloj knjizi čije je sedmo izdanje predstavilo Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC). Posebno su istaknuli i potrebu kvalitetnijeg brendiranja zemlje u očima stranih investitora.
Da ne ispadne da samo prigovaraju, u knjizi su donijeli i čak 43 preporuke za otklanjanje problema koji ih muče.
Predsjednik FICC-a Burak Baykan pohvalio je napredak Hrvatske u europskim integracijama i ekonomskom sustizanju zemalja zapadne Europe.
Čitaj više
Filipović: Hrvatska sve privlačnija destinacija za strana ulaganja
Filipović je istaknuo da su izravna strana ulaganja važan alat za promicanje održivosti, konkurentnosti i inovacija.
09.11.2023
U prvom polugodištu posustale strane investicije u Hrvatsku
Objavljenih 1,21 milijarda eura ulaganja je za 30-ak posto niže nego lani.
11.10.2023
Do kraja rujna 2,85 milijardi eura stranih ulaganja, vode Austrija i SAD
Iznosi na tragu vrlo uspješnih godina.
12.01.2023
Udruga stranih ulagača izabrala je novi upravni odbor u Hrvatskoj
Burak Baykan, regionalni direktor Doğuş grupe, postao je predsjednik upravnog odbora udruženja.
15.12.2022
"Hrvatska će morati diversificirati ekonomiju i privući još stranih ulagača, a možete postati jedna od najprivlačnijih zemalja za ulaganja s malo prilagodbe. Prvenstveno treba riješiti problem nedostatka i neadekvatne obrazovanosti radne snage. Također je potreban velik pomak u poboljšanju i pojednostavljenju regulative", poručio je Baykan.
Urednik ovogodišnjeg izdanja Bijele knjige, ekonomski analitičar Velimir Šonje, poručio je da unatoč napretku i dalje kaskamo za drugim malim, razvijenim državama Europske unije. Moramo u idućih par godina zaboraviti rast na krilima EU fondova i potrošnje te se okrenuti modelu sinergije privatnih investicija, produktivnosti i izvoza, naglasio je.
Predsjednik FICC-a Burak Baykan | Admir Buljubašić/Hina
"Treba nam novi, ambiciozan nacionalni razvojni cilj uz koji ćemo dostići 90 posto prosječne razine realnog dohotka po stanovniku EU-a. Da bi se to postiglo, Hrvatska mora ući u elitnu grupu 25 najprivlačnijih ulagačkih destinacija na svijetu i dobiti kreditni rejting A+ do kraja desetljeća", istaknuo je Šonje, dodavši kako se nakon dostizanja 90 posto prosjeka EU-a mijenja demografska slika iz negativne u pozitivnu.
Glavni tajnik FICC-a Tomislav Šlat kazao je kako se u situaciji usporenog svjetskog i europskog gospodarstva treba boriti za svakog stranog investitora te da bez uvoza radne snage na svim nivoima stručnosti neće biti moguć gospodarski rast. "Uz uvoz radnika, ključno je aktivirati i domaću neaktivnu radnu snagu", rekao je.
Želje jedno, realnost drugo
Ministar financija Marko Primorac pozdravio je konstruktivne preporuke FICC-a temeljene na analitici pa se pohvalio brojkama.
"Podaci ukazuju da smo u zadnjem kvartalu 2023. rasli 4,3 posto i da smo nadmašili projekcije rasta BDP-a od 2,8 posto. Po tim tromjesečnim podacima smo najviše rasli u Europskoj uniji (EU), a na godišnjoj razini smo drugi, nakon Malte. I u ovoj godini očekujemo 2,8 posto rasta, što će biti trostruko iznad prosjeka EU-a", izjavio je Primorac.
Ministar financija Marko Primorac | Edvard Šušak/Hina
Osvrnuo se i na izdavanje narodnih obveznica i trezoraca. "Posljednje izdanje završilo uspješno, interes je bio velik, ukupno je uplaćeno preko 900 milijuna eura", rekao je Primorac, uz napomenu da je, uključujući i državne obveznice, preko 3,3 milijarde eura hrvatskih građana uloženo u državne upise.
Prokomentirao je i prijedloge iz Bijele knjige koji se odnose na smanjenje poreza na dobit i dohodak radnika s većim plaćama kazavši kako Hrvatska ima konkurentno porezno okruženje.
"Višu stopu poreza plaća 0,4 posto obveznika, ali ona donosi velike prihode i nerealno je očekivati njeno smanjenje. Trend je jačanje progresivnosti, a vaš prijedlog je da se stopa spoji u jednu zasad nije realno očekivati", zaključio je.
