Brajdica prvo polugodište završila s četiri posto manjim prometom

Na kontejnerskom terminalu Brajdica promet je u prvoj polovici godine u odnosu na isto razdoblje lani bio oko četiri posto manji, ali se očekuje da će do kraja godine dosegnuti lanjskih rekordnih 370 tisuća kontejnerskih jedinica ekvivalentnih 20 stopa (TEU).

Iz Jadranskih vrata, koji upravlja terminalom AGCT (Adriatic Gate Container Terminal) kažu da se pad prometa najviše osjetio u prva dva mjeseca.

"Od ožujka do danas stanje se stabiliziralo, u svibnju smo dosegli novi mjesečni rekord prometa te očekujemo da bi do kraja godine količine mogle dostići prošlogodišnje, kada je pretovareno više od 370 tisuća kontejnerskih jedinica", naveli su.

Ističu da su razlozi pada prometa brojni, od energetske krize do inflacije, posebice u zemljama u okruženju koje čine najveći dio tržišta, piše Hina.

U tvrtki objašnjavaju da je usporavanje rasta počelo krajem prošle godine kada su sukobi u Ukrajini i energetska kriza počeli sve snažnije utjecati na promet, a Europa se borila s rekordnim stopama inflacije i rastom kamata, što je značajno utjecalo na potrošnju kućanstava.

"To objašnjava pad potražnje, a time i pad prometa na terminalu u prva dva mjeseca ove godine. Važno je napomenuti da je 77 posto našeg prometa izvan Hrvatske, gdje je inflacija prema službenim podacima još veća – u Mađarskoj 31 posto, a u Srbiji preko 20 posto", kažu u Jadranskim vratima.

Kraj prvog tromjesečja i početak drugog donio je porast prometa, a očekuju da će se takvi trendovi nastaviti do kraja godine.

Na pitanje o kapacitetu terminala, iz Jadranskih vrata podsjećaju kako on izravno ovisi o vremenu zadržavanja kontejnera, tj. vremenu stajanja kontejnera u luci prije preuzimanja za kopneni prijevoz do krajnjeg odredišta u uvoznom ciklusu ili ukrcaja na kontejnerski brod u izvoznom ciklusu. Stoga se godišnji kapacitet izračunava množenjem jednokratno dostupnih pozicija, odnosno slotova za skladištenje kontejnera s vremenom njihova zadržavanja.

Miljenko Klepac/Hina

Trenutna dostupnost slotova je oko 10 tisuća kontejnerskih jedinica, pa bi, ako se uzme tjedan dana kao prosječno vrijeme zadržavanja kontejnera, ukupni godišnji kapacitet terminala bio gotovo 520 tisuća kontejnerskih jedinica.  

Naglašavaju da im je stoga važno da, u koordinaciji s partnerima, drže vrijeme zadržavanja kontejnera u optimalnom rasponu, kako bi podržali rast i produktivnost. Uz to, s lokalnim vlastima razgovara se o omogućavanju dodatnog prostora, kako bi mogli pratiti potražnju na tržištu.

Pokušaji širenja terminala

Kažu kako AGCT već neko vrijeme s lokalnim vlastima pokušava dogovoriti širenje terminala na istok, na prostor između terminala i tunela na cesti D-404, no da ti pokušaji zasad nisu urodili plodom. "Taj prostor je za nas od ključne važnosti. Nalazi se uz sam terminal i trenutno nema nikakvu drugu funkciju. Mogao bi se vrlo brzo opremiti i urediti", ističu.

Drugi aktivni projekt je produbljenje pristaništa, naveli su iz Jadranskih vrata naglašavajući da je to bio ograničavajući faktor u prometu jer terminal zbog radova na produbljenju već gotovo dvije godine radi samo s jednim vezom. Radovi koji su trebali biti gotovi u kolovozu prolongirani su zbog složenosti projekta, pa je rok pomaknut na prosinac.

"Nakon prve faze radova očekuje nas druga faza produbljivanja do dubine od 16,5 metara, što je ključno da bismo mogli ponuditi dodatne kapacitete", najavljuju u kompaniji. Veća dubina znači veću mogućnost pristajanja većih brodova te će za pretovar kontejnera na terminalu biti potrebne dvije nove kontejnerske dizalice. Stoga je u završnoj fazi narudžba novih Super Post Panamax kontejnerskih dizalica, čija se isporuka očekuje za oko 18 mjeseci.

U Jadranskim vratima 51 posto udjela drži International Container Terminal Services Inc. (ICTSI), a Luka Rijeka 49 posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar