Europski napori da se ubrza razvoj pučinskih vjetroelektrana kao doprinos smanjenju ovisnosti o ruskom prirodnom plinu i smanjenju emisija stakleničkih plinova naizgled ne idu prema planu, odnosno developeri se muče privesti projekte kraju.
Prema riječima Rasmusa Errboea, čelnog čovjeka danske tvrtke Ørsted koja je najveći europski developer pučinskih vjetroelektrana, potrebne su značajne promjene u načinu kako se vlade odnose prema takvim novim projektima, kao i poticajima za proizvodnju zelenog vodika, ako se žele ostvariti planovi vezani za klimu i energetsku sigurnost.
Prije gotovo godinu dana, Njemačka, Belgija, Nizozemska i Danska iskazale su namjeru ubrzanja izgradnje pučinskih vjetroelektrana radi dostizanja kapaciteta od 65 gigavata do 2030. godine, što je pet puta više od sadašnjeg instaliranog kapaciteta. Ujedinjeno Kraljevstvo pred svojom obalom planira dodatnih 50 gigavata kapaciteta.
Čitaj više
Sjever Europe u vjetroelektrane ulaže 800 milijardi dolara
Devet europskih zemalja planiraju povećanje kapaciteta vjetroelektrana na Sjevernome moru.
24.04.2023
Na stolu je 60 milijuna eura za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora
Bespovratni iznos koji se može dodijeliti po projektnom prijedlogu iznosi između 100 tisuća i dva milijuna eura.
17.04.2023
Emisije CO₂ zbog proizvodnje struje iz fosilnih goriva možda prošle vrhunac
Mnoge zemlje su uslijed energetske krize shvatile da je nužno okrenuti se vlastitim obnovljivim izvorima.
12.04.2023
HGK: Administracija koči razvoj obnovljivih izvora energije
U godinu i dva mjeseca riješeno je tek 17,6 posto zahtjeva.
27.03.2023
"Zabrinut sam da se ne krećemo dovoljno brzo. Nećemo ostvariti željene ciljeve do 2030. godine", kazao je Errboe.
Analitičari pretpostavljaju, prema sadašnjem ritmu investicija, da bi tih pet zemalja do kraja desetljeća moglo doći do najviše 88 gigavata, što je tri četvrtine ciljanog kapaciteta.
Unatoč političkim najavama, ulaganje je zapravo usporilo. Tako se prošle godine nije dogodila nijedna nova investicijska odluka u pučinske vjetroelektrane, tvrdi europska udruga za promicanje energije vjetra WindEurope.
Ove godine ima nekog napretka, ali je još uvijek dosta projekata s neizvjesnim ishodom.
Takav je slučaj s vjetroelektranom Hornsea 3 ispred britanske istočne obale. Ørsted upozorava da bi projekt vrijedan 10 milijardi dolara mogao stati jer su troškovi narasli preko isplative razine u odnosu na cijenu po kojoj je dogovorena prodaja električne energije u ugovoru koji je poduprla britanska vlada.
Ørsted nastoji doći i do konačne investicijske odluke za vjetroelektrane Baltica 2 i 3 u Poljskoj kapaciteta 2,5 gigavata koje se pripremaju u suradnji s poljskom tvrtkom PGE.
"Danonoćno radimo da bi taj projekt ostvarili", kaže Errboe.
Dodaje kako bi u budućnosti rado vidio opciju po kojoj se može izaći iz ugovora o otkupu električne energije u koje su uključene vlade u korist ugovora o otkupu energije koji bi se potpisivali s privatnim tvrtkama jer to može pomoći razvoju investicija.
.webp){kind=icon}
