Zamjenik predsjednika Udruženja obnovljivih izvora energije (OIE) Hrvatske gospodarske komore (HGK) na konferenciji HGK-a Aljoša Pleić istaknuo je kako su administracija i birokracija dvije najveće prepreke energetskom razvoju Hrvatske. "Hrvatska ima prestare i neažurne zakone koji su bili napisani 2015. i rađeni na temelju pet projekata godišnje."
Dodao je kako osam godina kasnije u planu postoji preko 100 projekata godišnje. "Najveći problem je neorganiziranost sustava. Novaca ima dovoljno, znanja također, i onda investitor mora čekati nekoliko mjeseci da bi ishodio dozvolu za početak izvođenja projekta", rekao je Pleić.
"Uzimajući u obzir činjenicu da obnovljivi izvori energije predstavljaju odgovor na povećane prijetnje okolišu, paradoksalna je činjenica da je upravo zaštita okoliša pojedinačno najduža procedura u postupku ishođenja dozvola za projekte. Trajanje postupaka utjecaja na okoliš traje i do šest puta duže nego što je zakonski propisano. Primjerice, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš umjesto dva mjeseca traje preko osam mjeseci, dok procjena utjecaja zahvata na okoliš traje gotovo dvije godine, umjesto propisanih šest mjeseci. Administrativni postupci ishođenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš su zakrčeni prekomjernim brojem predmeta te bi se u svrhu rasterećenja trebalo isključiti određene zahvate te obveze", izjavio je Pleša.
Čitaj više
Hrvati u velikoj mjeri podržavaju obnovljive izvore energije
Tri četvrtine domaćih ispitanika smatra kako treba proširiti kapacitete obnovljivih izvora energije.
20.02.2023
Nizozemska želi proizvoditi zeleni vodik na Sjevernom moru
Izgradnja se očekuje do 2031. godine.
20.03.2023
Regulativa o obnovljivim izvorima energije kasni, a projekti stoje
Umjesto proizvodnje iz domaćih OIE-a, uvozimo skupu električnu energiju izvana.
06.02.2023
EU zaostaje u zelenoj tranziciji zbog visokih troškova projekata
Problem rasta cijena opreme pogađa ne samo energiju vjetra, već i zeleni vodik.
17.01.2023
Zaključio je i kako se mora napraviti plan ili popis prioriteta projekata od važnosti i da projekti od 10.000 ili milijun eura ne mogu imati isto vrijeme čekanja te je procijenio kako će zbog spore administracije Hrvatska ove godine imati svega 100 megavata veći potencijal energije, dok je Bojan Reščec, predsjednik Grupacije za energiju vjetra, bio nešto optimističniji i rekao kako bi do kraja godine mogli imati 300 megavata potencijala za energiju, ako bi se sve napravilo prema planu.
"U godinu i dva mjeseca riješeno je tek 17,6 posto zahtjeva. Problematična je i činjenica da i nakon što dobiju energetsko odobrenje ti projekti ne mogu nastaviti s razvojem jer nedostaju podzakonski akti koji se odnose na priključenje na elektroenergetsku mrežu, točnije pravila o priključenju na mrežu i naknada za priključenje", stoji u priopćenju HGK-a.
Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore, kazala je kako su donošenjem novog zakonodavnog okvira za obnovljive izvore energije iz 2021. godine investicije u ovom sektoru u potpunosti zaustavljene, a glavni razlog za to je izostanak provedbenih akata, bez kojih trenutno nije moguće realizirati niti jedan projekt.
"Osim nedovršenog legislativnog okvira, sektor se već dugi niz godina bori s neusklađenim propisima te dugotrajnim i složenim administrativnim postupcima koji priječe bržu energetsku tranziciju. "Nadamo se da će ovo priopćenje biti polazna točka za rješavanje cijelog niza problema te da će potaknuti sve dionike na cjelovito i sustavno uređenje ovog područja", zaključila je Šćulac Domac.
.webp){kind=icon}