.webp){kind=icon}
Svaki peti poduzetnik u Hrvatskoj bavi se trgovinom, a njih 28.500 prošle je godine ostvarilo 296 milijardi kuna prihoda i oko 14 milijardi dobiti, što pokazuje da im korona nije pretjerano naškodila. Mi smo analizirali situaciju u maloprodaji gdje je tržište odavno konsolidirano, ali na njemu ipak nije dosadno.
Pet najvećih trgovaca čvrsto drži svoje pozicije u odnosu na pratnju, bilježe rast prihoda, a većinom i dobiti, dok van tog kruga igrači poput Studenca grade svoju priču kupovinom manjih riba i razvojem tzv. proximity modela poslovanja. Da taj model itekako drži vodu pokazuje i činjenica što je Studenac u zadnjih par godina izrastao u kompaniju s najviše trgovina u Hrvatskoj, njih preko 1000, no po pitanju prihoda i dobiti za vodećima još uvijek kaskaju.
Konzum plus je po prihodima neprikosnoveni vladar tržišta s utrženih preko 10 milijardi kuna u 2021., no kad gledamo dobit kao lider se nameće Lidl. Zanimljivo je i da Lidl daje najveće plaće svojim zaposlenicima, u prosjeku 9.600 kuna, što je gotovo dvostruko više od Konzumovih 4.900 kuna.
Gledano po prihodima, listu najvećih trgovaca u zemlji predvodi Konzum plus s 10,7 milijardi kuna u 2021. godini, 6,7 posto više nego godinu ranije kada su ostvarili ravno 10 milijardi kuna prihoda. Po pitanju dobiti Konzumu nisu cvale ruže nakon restrukturiranja, u 2019. i 2020. zabilježili su minus od 114, odnosno 253 milijuna kuna, no u 2021. uspjeli su preokrenuti negativne trendove s 40,3 milijuna kuna profita. Prosječna plaća za njihovih gotovo 10 tisuća zaposlenika u 2021. rasla je za 8,6 posto, ali i dalje iznosi mršavih 4.900 kuna.
Na drugom je mjestu po prihodima Lidl sa 6,5 milijardi kuna, što je rast od 7,5 posto u odnosu na 2020. kada su uprihodili 6,1 milijardu. No, ono što je dioničarima puno bitnije, Lidl je prvi u Hrvatskoj po ostvarenoj dobiti, a ona je u 2021. iznosila 380 milijuna kuna i rasla je za čak 35 posto u odnosu na 2020. (279,7 milijuna). Zanimljivo je i da su plaće radnika, njih preko 2500, najviše među konkurencijom sa 9.600 kuna u prosjeku.
Treće mjesto drži Spar s 5,3 milijarde kuna prihoda, odnosno 8,2 posto više nego u 2020. kada su zaradili 4,9 milijardi. Dobit je u 2021. iznosila 14 milijuna kuna, što je značajan rast u odnosu na 2020. kada su bili u minusu 25 milijuna. Zapošljavaju 3500 ljudi, a prosječna plaća im je 6.200 kuna.
Četvrta kompanija po prihodima su Plodine s 5,1 milijardi kuna u 2021. (14 posto više u odnosu na 2020., kada su zaradili 4,5 milijardi). Prošlu godinu su završili s 264 milijuna dobiti, što je čak 64 posto više nego 2020. kada su ostvarili 160 milijuna kuna. Njihovih 3600 zaposlenika u prosjeku prima 5.900 kuna mjesečno.
Na petom mjestu liste je Kaufland s 4,2 milijarde kuna prihoda, 8 posto više nego 2020. kada su realizirali 3,9 milijardi kuna. Što se dobiti tiče, ona je u 2021. iznosila 88,4 milijuna kuna, a to je značajan napredak u usporedbi s 2020. kada su zabilježili 19 milijuna gubitaka. Gotovo 2500 radnika Kauflanda prosječno zarađuje nešto manje od 7.400 kuna, odnosno 16 posto manje nego lani.
Šesto mjesto pripada Tommyju koji je s 3,6 milijardi kuna prihoda u 2021. rastao za 14,2 posto u odnosu na prethodnu godinu (3,1 milijardu u 2020.), dok mu je dobit rasla za gotovo 200 posto, s 43 milijuna u 2020. na 130 milijuna u 2021. Prosječna plaća za 3100 zaposlenika u 2021. iznosila je 5.840 kuna što je blagi pad s 5.855 u 2020.
Na sedmo mjesto odnedavno se probio Studenac koji je u ozbiljnoj akvizicijskoj ofenzivi. Nedavno su završili kupovinu Lonije, a u zadnjih par godina uložili su preko 260 milijuna eura u akvizicije Sonika i Istarskih supermarketa (2019.), Bure trgovine (2021.),dok su ove godine, uz Loniju, u svoj portfelj dodali i dubrovački lanac trgovina Pemo te karlovački Kordun i pulski Duravit.
Iako su po službenim podacima Fine za 2021. iza Pevexa po prihodima od 2,3 milijarde kuna, ako im pribrojimo Lonijinih 770 milijuna, Peminih 305 milijuna, Kordunovih 52 milijuna i Duravitovih 47 milijuna, dolazimo do brojke od gotovo 3,5 milijardi. Time ne samo da su prestigli Pevex, već su dostigli i Tommy i ozbiljno kucaju na vrata velike petorke.
Iako do ulaska u top 5 ima "još pure za pojesti", po broju trgovina Studenac je prvi u Hrvatskoj s njih preko tisuću, najavljuju nastavak akvizicija i trenutne pregovore s potencijalnim prodavačima. Gledajući njihovu rasprostranjenost na karti Hrvatske, obalu su već odavno osvojili, u Zagrebu se također šire, pa im preostaje samo ekspanzija na sjeveroistoku zemlje. Na novinarske upite znači li to akviziciju Bose, Čakovečkih mlinova ili neke slične tvrtke ne daju konkretne odgovore, već poručuju da nastavljaju s potragom.
Što se dobiti tiče, Studenac je u 2021. bio u minusu 8,9 milijuna kuna, dok je 2020. zabilježio plus od 4,1 milijuna. Prosječna plaća za njihovih 2900 zaposlenika u 2021. je iznosila 5.300 kuna, a biti će zanimljivo vidjeti kako će se pod utjecajem novih akvizicija mijenjati.
Listu završavamo s Pevexom i njihovih 2,5 milijardi kuna prihoda (11 posto više nego 2020. kada su iznosili 2,2 milijarde). Dobit u 2021. narasla je za lijepih 45 posto, s 200 na 287 milijuna kuna, a mjesečna plaća za 2000 zaposlenih iznosila je 5.800 kuna.
I ova godina obećava
Državni zavod za statistiku (DZS) na kraju lipnja je objavio kako je potrošnja u domaćoj maloprodaji u svibnju porasla 4,3 posto na godišnjoj razini, što je već 16. mjesec rasta zaredom. U prvih pet mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Analitičari Raiffeisen banke Austrija (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a ističu kako će učinak baznog razdoblja i snažna neizvjesnost zbog geopolitičkih događanja usporiti dinamiku pozitivnih promjena u trgovačkoj djelatnosti. "Na obuzdavanje potrošnje djeluje i visoka percepcija inflacije, koja je pod snažnim utjecajem rasta cijena hrane i energije. S druge strane, po umjerenim stopama nastavit će se rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti”, navode.
Očekuju i dobru turističku sezonu te dvoznamenkastu stopu rasta kako fizičkih, tako i financijskih pokazatelja. "To će zasigurno djelovati na očuvanje raspoloživog dohotka te tako utjecati u pozitivnom smjeru na maloprodajna kretanja”, zaključuju analitičari RBA.
