Hoće li slavonski kit ubojica postati treći hrvatski jednorog?

Predstavnici Infobipa i Rimca stavili su svoje karte na Orqu kao na sljedećeg hrvatskog jednoroga. To je značilo samo jedno – hit the road Jack! Putujemo za Osijek osobno se uvjeriti što se krije u tom "kitu ubojici" nasukanom na panonsku ravnicu. Otkrit ćemo ubrzo da nitko nije nasukan, već da je taj "osječki dupin" iznimno inteligentan lovac, baš poput svog imenjaka koji perajama lomi valove u oceanima. I doista, jednorozi su u pravu, na horizontu bi se uskoro zaista mogla vidjeti Orqina silueta u spektakularnom skoku.

Prije negoli se upustimo u pregled svih uzbudljivih stvari koje se događaju u toj tvrtki, navest ćemo nekoliko osnovnih natuknica. Tehnološki startup koji se voli pohvaliti da je jedan od najboljih proizvođača videonaočala za upravljanje dronovima na svijetu službeno postoji gotovo pet godina. Suosnivači Srđan Kovačević, Ivan Jelušić i Vlatko Matijević počeli su surađivati i ranije, no tvrtku Orqa osnovali su 2018. godine.

Prvotna ideja bila im je pomagati drugim tvrtkama u razvoju hardverskih rješenja te su dvije godine zaista funkcionirali kao tipična uslužna agencija. Međutim, shvatili su kako se profesionalno, a ni osobno neće ostvariti razvijajući tuđe ideje jer su, kako tvrde, imali i previše vlastitih. Nakon prolaska kroz njihov proizvodni pogon, možemo samo potvrditi da se taj dio nije nimalo promijenio.

Kako to obično biva, do prekretnice, odnosno pronalaska novog smjera u kojem će se kretati došli su slučajno i spontano. Naime, za to što su se na koncu fokusirali na FPV (first person view) naočale zaslužan je jedan zaposlenik koji je na posao ponio svoju omiljenu igračku. "Nakon mjesec dana skoro svi u firmi letjeli smo male dronove", prepričava nam suosnivač i direktor prodaje Jelušić što je to prethodilo polijetanju Orqe u nove, više sfere. Za taj je uzlet prijelomna bila i pobjeda na natjecanju Idea Knockout koja ih je 2019. godine odvela na sajam potrošačke elektronike CES u Las Vegas. Tamo su njihove FPV naočale brzo probudile interes američke vojne industrije, ali i drugih tehnoloških tvrtki te tako, tek osmišljene, krenule osvajati svijet.

U hladno i tmurno prosinačko jutro stigli smo u poduzetnički inkubator BIOS gdje se Orqa poprilično raskomotila zaposjevši gotovo cijeli kompleks zgrada. Dok nam pogled bježi po radnim jedinicama punim malih čipova, zanimljivih alata i zaslona ekrana ispunjenih nekim laicima posve kriptičnim skicama, Jelušić nam pokazuje posljednji flagship FPV naočala koje, kako kaže, slove kao najbolji video headset za letenje dronova, a prodaju se u više od 60 zemalja diljem svijeta.

"Ovaj proizvod se sastoji od otprilike 500 različitih komponenti i velik je izazov držati pod kontrolom nabavne cijene i vremena isporuke u vremenu kad su dobavni lanci globalno poremećeni, a cijene neprekidno rastu", uvodi nas Jelušić u zakučasti svijet bespilotnih letjelica koje su pomoću njihovih, sad već planetarno poznatih "gogli", progledale.

Prvi dron

Uskoro će Orqa na tržište izbaciti i svoj prvi dron. To bi se trebalo dogoditi već iduće godine i zapravo je logičan idući korak s obzirom na to da već i sada u svojem portfelju imaju sve ključne komponente za sastavljanje drona – od video i radiosustava, do upravljanja motorima i kontrolera za upravljanje dronovima. Orqa je jedina nekineska tvrtka u svijetu koja to sve drži pod istim krovom, naglašava naš domaćin te dodaje kako im je to velika prednost u svijetu koji se trudi što više odmaknuti od Kine.

Posljedice trgovinskog rata s Kinom koji je pokrenuo bivši američki predsjednik Donald Trump i dalje su veoma opipljive. Optužbe za špijunažu opterećenje su za gotovo sve kineske tvrtke, ali i za korisnike njihove tehnologije kojima je poljuljano povjerenje, osobito ako u poslovanju barataju osjetljivim informacijama. Usto, svijet je prema europskim proizvođačima okrenula i pandemija koronavirusa. Kolapsom proizvodnje i dobavnih lanaca odjednom su svi shvatili koliko su bolno ovisni o velesili s Istoka. To su neki fragmenti svjetskih kretanja koji su naizgled "pomazili" osječke inovatore.

"Naizgled" jer se uspjesi Orqe ne zasnivaju na "sretnim okolnostima". Trebalo je godinama ustrajati na razvoju kompleksnog proizvoda kakav dotad nije postojao u Hrvatskoj i odmah se njime probiti u sam vrh na globalnom tržištu s robusnom i etabliranom konkurencijom. U tom startupu nastavljaju razvijati proizvode za koje će danas-sutra netko možda reći da im se "baš eto, posrećilo". Ti proizvodi nisu vezani uz bespilotne letjelice, ali tehnološki blokovi koje u njih ugrađuju iznikli su upravo na krilima dronova.

Orqa je dosad na tržište lansirala 60-ak proizvoda, trenutno ih razvija još 20-ak, a najviše prihoda dolazi im upravo iz razvojno-istraživačkih usluga vezanih za njihove core tehnologije. Tako se video i radiosustavi koje su razvili često prilagođavaju potrebama raznih klijenata i ugrađuju u njihove sustave. "Kad na tržište stavimo svoj dron, radit ćemo na tome da se on integrira u neki širi ekosustav besposadnih, daljinski i autonomno upravljanih vozila", napominje Jelušić.

Navodi nam i primjer proizvoda gdje se tehnološki blokovi primarno osmišljeni za dronove koriste u druge svrhe, radi se o sustavu kamera za oklopna vozila Vegsivir. Taj proizvod razvijaju s partnerima i investitorima s kojima su početkom prošle godine pokrenuli tvrtku Defensvir u Estoniji.

"Vojna oklopna vozila imaju limitiranu vidljivost, mi razvijamo sustav kamera koji se montira oko tih vozila i omogućuje im vidljivost od 360 stupnjeva. Posada tog vozila nosi videonaočale koje omogućuju da svaki od njih ima zaseban pogled i pokazuje mu se individualiziran set podataka. Prije nekoliko tjedana testirali smo taj sustav na tenku i lakom oklopnom vozilu pred više od 70 delegata. Imamo potpuno funkcionalan prototip i mislimo da ćemo polovicom iduće godine krenuti u  konačnu integraciju s klijentima", rekao je suosnivač Orqe.

Pogled kroz FPV naočale tenkista u oklopnom vozilu opremljenom sustavom kamera Vegvisir | Vegvisir.ee

Iako nisu jedini koji razvijaju takav sustav, suosnivač Orqe tvrdi da njihov proizvod, bez skromnosti, radi bolje od konkurentskih proizvoda upravo zbog područja unutar kojeg je iznikao. "Naš DNK su utrke dronova, to je Formula 1 u smislu inženjerskih zahtjeva. Moraš stvoriti najbrže sustave s visokim performansama koji moraju raditi u najekstremnijim okruženjima, pri velikim brzinama i ne smiju puno koštati. Mi smo došli iz tog svijeta i zbog tog pristupa smo brzo napravili sustav koji konkurentima zadaje glavobolje", pojašnjava Jelušić.

Usput nam demonstrira odjel za razvoj optike i priča nam kako ne kupuju gotove sustave od partnerskih tvrtki, već ih sve razvijaju sami. To što mogu gotovo sav hardver proizvesti in-house velika im je prednost. Budući da, kao i svaki startup, kad su kretali s radom, nisu imali financijskih sredstava na bacanje, sami su razvili i gotovo sav softver koji koriste. Aplikacije drugih proizvođača imaju samo za knjigovodstvo i komunikaciju.

Doznajemo i da su jedni od rijetkih u IT industriji koji nemaju problem s pronalaskom i zadržavanjem kadrova. Svjesni da zbog inovativnog područja kojim se bave ne mogu računati na "gotove ljude", sami ih proizvode. "Učimo iz problema na koje nailazimo i biramo tip ljudi koji na taj način može funkcionirati. Drugim riječima, zapošljavamo ljude koji imaju snažnu inženjersku intuiciju. Otkad postojimo, imali smo manje od pet odlazaka. To smatramo velikim uspjehom jer smo stvorili okruženje u kojem ljudi uživaju raditi", zadovoljan je Jelušić.

U Orqi je prosjek godina 26, a s obzirom na slabiju zastupljenost žena u STEM područjima, iznenađujuće je koliko ih ima u timu  | Bloomberg Adria

Dok napredujemo pogonom, ležerno nas nude čipsom od škampa i podjednako opušteno nam otkrivaju kako tvrtka radi na nosivoj kameri, takozvanom body camu koji je zbog mogućnosti snimanja i streamanja videozapisa primjeren za uporabu policiji, vatrogascima i ostalim žurnim službama. Drugim riječima, razvijaju još jedan proizvod s velikim potencijalom da Orqu pogura u onaj dupinski skok koji smo spomenuli na početku.

"Očekuje se kako će EU u narednoj godini regulirati korištenje body kamera u segmentu javne sigurnosti i mi želimo biti prva tvrtka koja će imati takav proizvod sukladan GDPR direktivi koji je proizveden u Europskoj uniji", pojašnjava Jelušić demonstrirajući uređaj manji od dlana koji razvijaju već dvije godine, a svjetlo dana trebao bi ugledati iduće godine.

"Vjerujem da body cam može za dvije, tri godine postati jedan od naših najuspješnijih poslovnih jedinica jer se radi za tržište koje ima velike volumene i zakon velikih brojeva je na našoj strani."

Iduće godine bi se na tržištu trebala naći i Orqina nosiva kamera, prva te vrste čiji je softver usklađen s GDPR direktivom | Bloomberg Adria

Da ne čekaju da im uspjeh padne u krilo, pokazuje i mnoštvo drugih tehnologija, rješenja i proizvoda na kojima marljivo rade, poput simulatora za vježbanje upravljanja dronovima i infrastrukture za vlastitu 5G mrežu. Svjesni delikatnosti baratanja podacima i potrebe da se dokine kineski monopol u nekim tehnologijama, provode i vrlo zanimljiv istraživačko-razvojni projekt. Trude se napraviti europski pandan kineskom rješenju videoprijenosa visoke rezolucije i niske latencije.

"Cilj je razviti prvi nekineski videosustav koji može transportirati visokokvalitetan videosadržaj ispod 30 milisekundi. To je jako ozbiljan projekt i nitko sa Zapada to još nije uspio napraviti. Ako uspijemo, to može značajno promijeniti naše poslovanje", entuzijastičan je Jelušić dok nam predstavlja dvojicu mladića koji su takoreći maloprije prevalili dvadesetu i već imaju zadatak postati šampioni u utrci u kojoj sudjeluje cijeli svijet.

Orqa sada zapošljava više od 60 ljudi, a većina ih još kroči kroz drugo desetljeće života, prosječna starost njihovih zaposlenika je 26 godina. U posljednje dvije godine, kako je tvrtka rapidno rasla, broj zaposlenih se udvostručio. Najviše ih je u osječkom uredu gdje su sjedište tvrtke, proizvodnja te odjel razvoja i istraživanja. Tvrtka ima i manji ured u Zagrebu, predstavništva u Estoniji i SAD-u te holding kompaniju u Irskoj.

Ovaj naš tour de Orqa vjerojatno je posljednje "njuškanje novinara" po njihovu prostoru u sklopu poduzetničkog inkubatora BIOS gdje su proveli posljednjih nekoliko godina. Priprema se velika seoba u novu zgradu.

"Već drugu godinu za redom bilježimo dvostruki rast u prihodima. Iduće godine također planiramo udvostručiti rast", kaže za Bloomberg Adriju Goran Simonovski, financijski direktor Orqa Holdinga, te pojašnjava potrebu tvrtke za većim prostornim kapacitetima. Prema podacima Fine, Orqa je lani uprihodila 11,36 milijuna kuna, dok je 2020. godine prihod iznosio 7,43 milijuna kuna. U tom im se periodu dobit gotovo upeterostručila, skočivši sa 16,5 na 79,5 tisuća kuna.

Orqa je planirala izgraditi vlastiti poslovni prostor, kupili su zemljište, dobili građevinsku, ali prije nego što su uspjeli zabosti prvu lopatu u zemlju, razbuktala se pandemija. Cijene su astronomski porasle i cijela matematika im se raspala. No bila je to sreća u nesreći jer bi im, kako nam kažu, da su krenuli u izgradnju, taj prostor danas bio pretijesan.

Orqa je planirala izgraditi vlastitu poslovnu zgradu, no pandemija im je pomutila planove, što je na kraju dobro ispalo jer bi im taj prostor već sada bio pretijesan | Orqa

Pogotovo kada se u obzir uzme da najnovijom, trećom dokapitalizacijom planiraju i daljnje širenje i rast tvrtke. Do kraja godine planiraju zatvoriti manju investicijsku rundu, što će im biti uvertira za veliku seriju A koju kane provesti iduće godine.

Simonovski otkriva kako su u ovoj manjoj rundi već postigli svoj cilj, a Jelušić dodaje da su u njoj sudjelovali poslovni anđeli i neki od najvećih hrvatskih IT poduzetnika. No o tome ćemo saznati više kada za to dođe vrijeme.

"Trenutno prolazimo kroz bridge financing koji zatvaramo do kraja prosinca. Uspjeli smo postići cilj u toj investicijskoj rundi. Također, već sada planiramo iduće financiranje krajem prvog ili početkom drugog kvartala kada ćemo ući u malo ozbiljniju investicijsku rundu gdje bi neki malo ozbiljniji globalni igrači mogli ući u strukturu naše kompanije", govori financijski direktor te daje naslutiti da Orqa dio tog novca planira uložiti u nove akvizicije.

Zasad su preuzeli jednu tvrtku, i to nedavno, u ožujku ove godine. Sada su stopostotni vlasnici švicarskog Immersion RC-a (IRC) s kojim su protekle dvije godine tijesno surađivali na dizajnu, razvoju i proizvodnji nekih ključnih komponenti za dronove.

"U zadnjih deset godina u utrkama dronova nije bilo tvrtke koja se mogla mjeriti s njima u kvaliteti proizvoda i performansi. Tvrtka je poslovala u Kini i Švicarskoj, tako da smo prvo preselili dio proizvodnje iz Kine u Hrvatsku, a potom i cijelo poslovanje. Uspjeli smo i u tome da se jedan Švicarac s obitelji preseli u Osijek. Kao glavni direktor za tehnološke inovacije našem se osnivačkom timu pridružio Anthony Cake, nekadašnji izvršni direktor IRC-a. Ne idu samo naši u Švicarsku", ponosan je Jelušić koji nas vodi ravno do novog stanovnika Osijeka, a saznajemo kako on nije jedini.

Novi direktor za tehnološke inovacije Anthony Cake i izvršni direktor Orqe Srđan Kovačević nakon preuzimanja IRC-a | Orqa

Anthonyjev sin Spencer Cake sjedi do Alexa, zaposlenika koji, kako objašnjava Jelušić, "radi na razvoju simulatora, a jedan je od najboljih francuskih freestyle pilota, koji ode u Alpe i leti dronom uz planine kao ptica". U to smo se uskoro i uvjerili uz moćan video poniranja niz alpski ledenjak koji je nedavno snimio.

Letenje dronova je strast, u to nema nimalo sumnje, a izrađivati dronove i popratne sadržaje ovim je ljudima i više nego zabavno. Spencer nam je ispričao da je već s pet godina uz svojeg oca upravljao modelima aviona. Dok priča, ispred njega su dijelovi drona koje baš sastavlja. To je, tumači nam, autonomni dron koji se može koristiti u razne svrhe poput mapiranja polja, 3D slika gradova, pronalaska napuštene lanadi, ali i snimanja napuštenih zgrada te za utrke dronova.

Taj mladić, koji nam priznaje kako se veseli preseljenju u Osijek, otvara cijelo jedno područje u kojem se Orqa zacementirala kao prestižan brend. Jelušić nam u međuvremenu otvara vrata pokrajnje zgrade gdje se sastavljaju finalni proizvodi. Dok Louis Armstrong svojim dubokim i promuklim glasom pjeva What a Wonderful World, a paketići ručno sastavljenih komponenti se množe u košaricama kao u radionici Djeda Božićnjaka, doznajemo da je Orqa glavni partner najveće svjetske lige u utrkama dronova Drone Racing League (DRL) koja se emitira svakog vikenda od početka prosinca.

"Tridesetak vrhunskih profesionalnih pilota koji se utrkuju koriste naše naočale. Od iduće sezone koristit će i naše radiosustave. Kod nas nije baš popularno, ali to elitno natjecanje emitira se na američkom NBC-ju pred milijunskim auditorijem", ističe Jelušić uz široki osmijeh, ali on ubrzo nestaje dok nam ozbiljno pokraj stalka s proizvodima koji su prošli provjeru kvalitete objašnjava kako se kod njih baš svaka komponenta testira i kontrolira.

Alex Vanover prvi je u povijesti postao svjetski DRL pobjednik 2019. godine i otada svake godine sudjeluje u utrci koju prate milijuni ljudi | Orqa

Idemo i u treću zgradu BIOS-a. Zavirili smo prije toga u prostor s CNC rezačima, laserima, 3D printerima i čarobnim crnim pijeskom iz kojeg se rađaju komponente te upoznali ekipu koja radi na simulatorima. Evo još jedan fun fact nabrzaka, Orqa razvija specijalne simulatore i za klijente velikih svjetski poznatih tvrtki za proizvodnju dronova, između ostalih u njima treniraju i američki specijalci. Pa kad smo već kod simulatora, još jedna zanimljiva činjenica. Zato što su uz simulator napravili i igru FPV Drone Simulator koja je dostupna na Steamu, Orqa je u analizi gaming industrije koja je predstavljena ovog tjedna proglašena četvrtom najvećom hrvatskom tvrtkom po prihodima u industriji videoigara u prošloj godini.

Taman kad smo pomislili da smo sve čuli i da imamo dovoljno materijala i za pet članaka o Orqi, upoznajemo Dragana Kovačevića, projekt menadžera i stručnjaka za EU projekte u toj tvrtki, koja uistinu pršti od vizija, projekata i potencijala. On nam je ispričao kako će Orqa zahvaljujući natječaju u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti učenicima srednjih škola omogućiti da nauče upravljati FPV dronovima. Pripremit će u tu svrhu posebne STEM pakete koji će uključivati Orqin dron, simulator, naočale i radiokontroler.

"Planiramo implementirati testni izvannastavni kurikulum u Elektrotehničkoj školi u Osijeku, što se izvrsno uklapa s projektom njihovog Regionalnog centra kompetentnosti koji radi na popularizaciji tehničkih zanimanja. Ideja je da kroz obrazovni sustav potvrdimo da je naša tehnologija dobar alat za učenje te približavanje STEM-a učenicima", rekao je Kovačević te dodao kako su odluku o financiranju dobili još u kolovozu, ali ugovori još nisu potpisani jer je zapelo na birokraciji. No to će se, nada se, uskoro riješiti.

Prvi izvannastavni program upravljanja dronovima Orqinom opremom koji bi trebao biti dostupan u srednjim školama diljem Hrvatske bit će uveden u Elektrotehničkoj školi u Osijeku | Orqa

Zabavljeno se već bacamo na štrudlu od bundeva koju je za orqiće ispekla nečija mama kad ova beskrajna, ali fantastična priča dobiva još jedan ulomak. Doznajemo da je u američkim školama nastao novi sport za školarce nalik metloboju samo s dronovima – Drone Soccer, te da je Orqa partner i toj Drone Soccer ligi. Pravila igre su takva da učenici prvo sami sastave svoje dronove za koje Orqa osigurava komponente i onda kreće natjecanje. Sport se, kažu, poput požara širi SAD-om, a pitanje je trenutka kada će osvojiti Europu i ostatak svijeta.

"Nama je to najzanimljivije usporediti s Harry Potterom i quidditchem gdje se dva tima s po pet školaraca natječu jedni protiv drugih s dronovima koje su sami složili. To se pokazalo kao vrlo uspješan projekt gdje se školarcima na jednostavan način približava cjelokupna dron tehnologija, a cilj je da se taj sport itekako popularizira, da dođe na višu razinu, olimpijsku e-sport razinu, što je već postignuto s DRL-om", ispričao je za Bloomberg Adriju Mislav Kvesić, menadžer prodaje u Orqi.

I za kraj, da ne zaboravimo rogatu živinu zbog koje smo se i uputili u Osijek, pitamo protagoniste ove priče hoće li oni biti treći hrvatski jednorog.

"Ja mislim da mi već jedan mali jednorog jesmo, u nekom malom aspektu i maloj veličini, ali vjerujem da iz malog unicorna možemo postati veliki unicorn, čak dapače, treći unicorn u našoj maloj državi i vjerujem da ćemo to uspjeti", optimističan je Simonovski.

S druge strane, Jelušić oprezno pristupa toj temi.

"Ne radimo firmu s ciljem da postanemo jednorog nego da maksimiziramo potencijale naših proizvoda i znanja. Iz ove perspektive ne vidim kako možemo postati jednorog za godinu ili dvije, ali ako nastavimo ovim putem, to nije neizgledno", kaže direktor prodaje i dodaje kako bi sljedeći jednorog u Hrvatskoj mogao biti Revuto.

Iako se oko mitskog bića, koje u startup zajednici znači tvrtku čija je vrijednost prešla milijardu dolara, postavio vrlo skromno, Jelušić je Orqi u perspektivi od tri godine poželio da zapošljava više od 150 ljudi, bude u vrhu na tržištu komponenti i dronova te da njihovi radio i videosustavi postanu standardi i sinonimi za neke komponente.

S obzirom na sve što rade (u ovom ogromnom tekstu nismo se svega uspjeli dotaknuti) i koliko je velika atraktivnost njihovih proizvoda tržištu, a zasigurno i investitorima, ti ciljevi djeluju posve realno, baš kao i onaj wallpaperski skok Orqe.