Startupi iz četiri zemlje upili su ove godine 70 posto svih investicija fondova rizičnog kapitala (VC) u Srednjoj i Istočnoj Europi (CEE). Među njima su i hrvatski igrači koji prilično dobro kotiraju i u ostalim aspektima nedavno objavljenog izvještaja o VC financiranju startup kompanija u CEE regiji.
Iza izvještaja, čije je ovo treće izdanje, stoje platforma Dealroom.com specijalizirana za startupe i rizični kapital, inicijativa Google for Startups, londonski fond rizičnog kapitala Atomico i fond rizičnog kapitala za rana ulaganja u Središnjoj Europi Credo. Od početka godine pa do kraja listopada startupi Srednje i Istočne Europe prikupili su više nego solidnih 5,3 milijardi eura rizičnog kapitala.
Najviše novca ove su godine uspjele privući tvrtke iz Estonije, Češke, Hrvatske i Poljske. Investitori su uložili 1,4 milijarde eura u estonske mlade tehnološke nade, gdje je najviše profitirao Bolt koji je ove godine privukao 628 milijuna eura. Česima je otišlo 1,1 milijarda eura, dok su Poljaci od VC fondova uspjeli prikupiti 550 milijuna eura. To zapravo znači da je Hrvatska sa svojim startupima koji su privukli 865 milijuna eura na visokom trećem mjestu. Za tu poziciju i za tako visoke investicije ponajviše je zaslužna Rimac Grupa u koju se ove godine slilo više od 620 milijuna eura.
Čitaj više
Prodanović: Mentalno zdravlje osnivača u direktnom je interesu investitora
Odnos poslovnih anđela i startupova mijenja se s novim generacijama, a javljaju se i neke nove poslovne vrijednosti.
23.10.2022
Recesije dolaze i prolaze, ali startupima u regiji bit će sve bolje
Pad očekivan na tržištu kapitala ne bi trebao utjecati na startup scenu jer kapitala ima, rekao je osnivač VC fonda Fil Rouge Capital.
06.09.2022
Ovo su hrvatski startupi kojima najviše vjeruju ulagači
Donosimo pregled hrvatskih startupova koji su posljednjih nekoliko godina privukli najviše stranih investicija.
15.07.2022
No godina još nije gotova. U izvješću se navodi kako je startup scena u Srednjoj i Istočnoj Europi u protekle dvije godine privukla dvostruko više rizičnog kapitala nego 2020. godine te je nakorak da obori prošlogodišnji rekord od 6,1 milijarde eura investicija. Do toga je dijeli još jedan cjelogodišnji hrvatski "ulov" od oko 800 milijuna eura.
Prema financiranju koje je dosad provedeno dobro su se plasirale i druge zemlje u bližoj regiji. Od 25 zemalja Srednje i Istočne Europe, Slovenija je sa 71 milijunom eura VC fondova zasjela na 11. mjesto. Slijedi je Srbija na 13. mjestu s 44 milijuna eura, a odmah nakon na 14. mjestu nalazi se Sjeverna Makedonija s osjetno nižim iznosom od 10 milijuna eura. Bosna i Hercegovina je s manje od pet milijuna eura na dvadesetom mjestu.
Dealroom
Hrvatska se upisala među najveće pobjednike i time što je vrijednost njezinih startupa porasla gotovo 16 puta u posljednjih pet godina. S razine od 0,3 milijarde eura, koliko su hrvatski startupi prema ovom izvješću vrijedili 2017. godine, tržišna kapitalizacija tih mladih tvrtki ove se godine popela na daleko impresivnije 4,7 milijarde eura. U izvješće su uključene tvrtke osnovane od 1990. godine nadalje, neke od njih tehnički više nisu startupi, nego scaleupovi, što podrazumijeva da su razvile poslovni model i stabilizirale poslovanje. Uglavnom, hrvatski startupi drugi su prema rastu vrijednosti, odmah nakon Litve, a listu najboljih triju zaokružili su Ukrajinci.
Srednja i Istočna Europa jedna je od najbrže rastućih regija po vrijednosti startupa u Europi. Dapače, od 2017. godine ona se učetverostručila, skočivši s 47 milijardi eura na 190 milijardi eura. U tu su računicu uključene i tvrtke koje su osnovane u regiji, ali su promijenile sjedište. Uzmu li se u obzir samo tvrtke koje trenutačno imaju sjedište u CEE regiji, vrijednost im je mnogo skromnija i iznosi 94 milijarde eura.
Izvješće pokazuje i da su ulaganja fondova rizičnog kapitala u Srednjoj i Istočnoj Europi najbrže rasla, u pet godina porasla su gotovo osmerostruko. Startupi iz CEE regije najbolje su rangirani i prema broju otvorenih poslova na svaki euro investicije iz VC fondova. U posljednje dvije godine broj jednoroga u toj se regiji udvostručio u odnosu na 2020. godinu. Tijekom ove godine 44 startupa postala su jednorozi, a, usporedbe radi, 2015. ih je bilo samo šest. Ove je godine ostvareno i 88 exita.
Dealroom
"U prošlogodišnjem izvještaju vidjeli smo kako se regija pozicionirala kao hub za startupe koji privlači pažnju lokalnih i inozemnih investitora. Ove godine je ekosustav zreliji i širi se razvijanjem i privlačenjem investicija za disruptivne tehnologije poput gaminga, Weba3 i kripta", istaknula je u izvještaju Joanna Nagadowska, zadužena za fondove rizičnog kapitala i startup partnerstva u inicijativi Google for Startups.
Povećanje interesa investitora za Web3 i kripto više je nego očito, u prvom polugodištu lani u CEE regiji investirali su u te tehnologije 21 milijun eura, dok je u prvih šest mjeseci ove godine taj iznos premašio 101 milijun eura, a do kraja listopada popeo se na 119 milijuna eura. Pritom su tu ulagačku blagonaklonost najviše osjetili estonski, slovenski i srpski startupi. U tim je zemljama, naime, prema izvješću, koncentrirano čak 70 posto kompanija s najvećom vrijednosti u području kripta i Weba3.
Među top područjima u koja su investitori 2022. najviše uložili su transport, fintech, softver, hrana i sigurnost. Čak 32 posto svih ulaganja VC fondova, odnosno 1,6 milijardi eura završilo je u području transporta, a tome su primarno pridonijela ulaganja u Rimac i Bolt.
Dealroom
Među sve relevantnijim startup hubovima u regiji istaknuti su Ljubljana, gdje je više od 600 startupa vrijednih 2,1 milijardu eura, Beograd, s preko 400 startupova vrijednih 1,1 milijardu eura, te BiH, s više od 70 startupa.
U izvješću se navodi i da financiranje iz vlastitih izvora, takozvani bootsrapping, igra važnu ulogu za uspjeh u kasnijoj fazi startupa. Gotovo četvrtina jednoroga iz CEE regije nisu imala potporu rizičnih fondova, a kao primjeri su navedeni Infobip, Allegro, Grammerly, CD projekt, Play Way, CCC i Printful.
Također, zanimljivo je i da se prosječan iznos investicija po startupu globalno, pa čak i u Europi smanjuje, dok je u CEE regiji on u porastu.
Dealroom
U CEE regiji, prema nalazima ovog izvješća, rastu i prosječni iznosi ranog (seed) financiranja i serija A. Očekuje se i kako će ove godine pasti rekord ranog investiranja VC fondova koji je lani dosegao 2,2 milijarde eura, a do objave izvješća početkom studenog iznosio je 1,8 milijardi eura.
Dobra je vijest i da su inozemni ulagači povećali ulaganja u startupe Srednje i Istočne Europe, ali i da je sve više fondova rizičnog kapitala sa sjedištem u CEE regiji. U ovoj godini najavljeno je 923 milijuna eura novog rizičnog kapitala. Među fondovima koji su ove godine najavili svježi kapital su litavski Contrarian Ventures (100 milijuna eura) i Market One Capital (80 milijuna eura), češki Credo Ventures (75 milijuna eura) te South Central Ventures koji djeluje u Zagrebu, Beogradu i Skopju (70 milijuna eura).
Hrvatski startupi na krilima ili bolje kotačima i električnim motorima Rimca ove su godine ostvarili zavidne rezultate koji u preostalih par tjedana ove godine mogu postati još samo bolji, a pitanje je kako će taj izvještaj izgledati dogodine. Tako da, likujmo dok možemo!
.webp){kind=icon}
