Ekonomska kriza i nadolazeća recesija utjecat će na investicije poslovnih anđela, ali ne previše jer oni ulažu na duge staze i rezultate očekuju kroz sedam do deset godina. No, odnos investitora i osnivača se mijenja, nove generacije u posao unose neke drugačije vrijednosti, a mentalno zdravlje osnivača sada je u direktnom interesu investitora, ispričala je Selma Prodanović, potpredsjednica Europske mreže poslovnih anđela (EBAN).
S tom poslovnom anđelicom i poduzetnicom razgovarali smo u subotu na marginama konferencije Žene i novac. Puno toga se dogodilo u posljednje vrijeme - pandemija, inflacija, rat, energetska kriza, zanimalo nas je je li to utjecalo na promjenu ključnih kriterija poslovnih anđela kojim se povode kada donose odluke o ulaganju.
"Poslovni anđeli donose odluke što se tiče ulaganja s jedne strane neovisno o stanju na tržištu zato što ulažu u vrlo ranom, početnom stadiju startupova poslovanja. S druge strane, naravno, s obzirom na to da moraju voditi računa ima li taj posao šanse narasti, vode računa kako na to utječu pandemija, energetska kriza i rat", pojasnila je Prodanović kako gospodarski kontekst ima utjecaja na odluke. Međutim, za donošenje investicijske odluke presudni su ipak inovativnost i veličina tržišta koju startup svojim rješenjima obuhvaća. "Onog trenutka kada ulažeš, znaš da to ide na period od sedam do deset godina. Znači, kriza koja se trenutno događa ili idućih šest ili 18 mjeseci, nema direktnog utjecaja na taj posao. Nekada da, ali uglavnom ne."
Podsjetila je da je i boom startup scene te poslovnih anđela nastao 2008. i 2009. godine jer je tehnološki razvoj to omogućio, ali i zato što su investitori nakon gubitaka na tržištu kapitala tražili nove prilike.
Budući da je sada izvjesno kako dolazi recesija, startupovi mogu očekivati i neke promjene što se tiče raspoloživosti investicija. Startupovi koji planiraju pre-seed i seed investicije, odnosno investicije u ranim fazama poslovanja neće ih toliko osjetiti, iako je za očekivati da će investitori malo restriktivnije postupati sa svojim kapitalom. No, već sada se smanjuje obujam investicija serija A i B, istaknula je Prodanović. "Poslovni anđeli moraju voditi računa da imaju dovoljno novca za svoja ulaganja. Manje ulažu u nove prilike, ali na tržištu i dalje sjajne prilike nađu i novac."
Fokus investitora već sada je na održivim ciljevima, Zelenom planu i deep tech istraživanjima koja doprinose rješavanju klimatskih problema. No, kako tvrdi, taj će fokus samo jačati i startupovi koji se bave tim područjem mogu očekivati mnogo više kapitala nego što su imali prije. Stoga i savjetuje onima koji nemaju ideju za rješenje nekog drugog problema koji ih boli, da se sa svojim startupom usmjere na neki od 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
Anđeoski kapital
U razgovoru s Prodanović, suosnivačicom i članicom Uprave u Austrijskoj asocijaciji poslovnih anđela (aaia) te osnivačicom i članicom Uprave u 1MillionStartups, dotaknuli smo se i odnosa koji poslovni anđeli njeguju s osnivačima.
"Nije poanta da imaš poslovnog anđela i mrziš ga najviše na svijetu. Želiš ga imati uz sebe jer on ima iskustvo, veze, znanje i želi ti pomoći sa svime time. Startupi koji imaju poslovnog anđela su puno uspješniji od onih koji ga nemaju", naglasila je.
Prodanović je i vlasnica savjetničke tvrtke Brainswork Consulting koju vodi već sedamnaest godina, stoga o tom odnosu i simbiozi koja nastaje između osnivača i anđela ima štošta za reći. Prije svega, objašnjava da poslovni anđeli ulažu tri vrste kapitala – financijski, ljudski koji podrazumijeva znanje i iskustvo te socijalni koji se zapravo odnosi na razvijenu mrežu poznanstava, odnosno potencijalnih klijenata i partnera osnivača. Stoga osnivači imaju veliki interes privući anđele te iskoristiti blagodati njihovog angažmana u razvoju svog poslovanja.
Mentalna jakost
Ipak, s godinama se taj odnos mijenja, dolaze nove generacije, a u poslovanju se njeguju i nove vrijednosti. Sve su važnija pitanja mentalnog zdravlja i to je trend koji je došao da ostane. "Brojke govore da što su zaposlenici u boljem mentalnom i fizičkom stanju, njihova je produktivnost bolja. Sve više firmi ima četverodnevni radni tjedan, plaćaju coaching ili neku vrstu psihološke podrške zaposlenicima da bi bili dobro. Ako nisi dobro, ne možeš raditi. S obzirom na to da sam radila s preko tisuću osnivača, znam da osnivači koji nisu mentalni jaki ne mogu prodavati, raditi pitcheve i tražiti investitora, biti lider i voditi ljude. Sve više postaje dio investicijskog pristupa da vodiš računa o svojim startupima i osnivačima kako bi oni bili dobro i kako bi mogli bolje poslovati. To je u direktnom interesu investitora", ispričala je austrijska poslovna anđelica sarajevskih korijena.
Toj promjeni paradigme pridonijela je pandemija kada se zdravlju općenito počeo pridavati veći značaj, ali imali su tu utjecaja i pripadnici generacije Z koja je odlučno ušla na tržište rada i beskompromisno ispisala neka svoja pravila. Prodanović priznaje da su pripadnici te generacije za neke ljude problematična, ali dodaje da ona s njima obožava raditi.
"Generacija Z ima puno zdraviji pristup životu. Oni razmišljaju drugačije nego ja, ali upravo je u tome poanta, u toj razmjeni generacija, iskustava. Oni znaju nešto što ja ne znam i ja znam nešto što oni ne znaju. Iskreno, kao mentor jako dobro funkcioniram s generacijom Z. Oni ne žele da im netko pametuje, ali su spremni učiti. To neprekidno pokazuju, na društvenim mrežama neprestano primaju neke informacije i uče. Sve je stvar kako im čovjek pristupa. Ako im pristupamo 'što ti, mala, znaš o životu', naravno da neće razgovarati s nama."
Novi pristup
Mnogo je jako mladih ljudi koji u svojim dvadesetima posluju veoma uspješno i mijenjaju stav da samo godine donose iskustvo, uspjeh i znanje. Dapače, njihov uspjeh poruka je cijeloj generaciji da svojim pristupom koji se razlikuje od onog dosadašnjih generacija mogu uspjeti, navodi Prodanović te kao primjer ističe Marka Zuckerberga koji je postao milijarder s 26 godina i na Wall Street došao u hoodie majici, a ne u odijelu i kravati. "Bio je to potpuno novi pristup za koji netko može reći 'on ne poštuje postojeće uzuse', s druge strane, on je kreirao nešto novo, inovativno."
Odjeća možda i nije toliko bolna tema kao što je nelojalnost i nesklonost slušanju autoriteta i mentora, napominjemo.
"Oni nisu sami po sebi lojalni, za njih je lojalnost neka razmjena. Iskreno, ja sam vidjela toliko mladih ljudi koji su spremni raditi dugo, više, besplatno, kako god hoćete, kada u nešto vjeruju, zato što smatraju da to ima nekog smisla, a ne zato što je šef ili šefica rekla da to tako treba. Njima je svrha jako bitna", istaknula je poslovna anđelica.
Dodala je da cijeni njihovu želju da zadrže balans između poslovnog i privatnog te ustvrdila da te generacije mijenjaju tržište i svojim zahtjevom da se tvrtke ponašaju odgovorno prema prirodi, društvu i okruženju te su spremne bojkotirati one koji to ne čine. "Oni donose nešto novo. Sve je to neka razmjena, mi možemo nešto naučiti njih i naučiti od njih. U svakom slučaju idemo na bolje", zaključila je.