.webp){kind=icon}
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) upozoravaju kako se natječaji u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) moraju provoditi prema kriteriju kvalitete, a ne brzine prijave.
Ističu kako već više mjeseci vode pregovore s nadležnim institucijama kako bi se model trajno otvorenog poziva na natječaj, tzv. "najbrži prst", zamijenio privremeno otvorenim pozivima na kojima bi se kvaliteta prijavljenih projekata evaluirala.
Stavljanje brzine ispred kvalitete smatraju besmislenom preprekom zdravom razvoju, kao i većina domaćih poduzetnika.
"Model tzv. 'najbržeg prsta' zaista je besmislen. Zamislite da potrošite četiri mjeseca za pripremu za natječaj, angažirate konzultante i izdvojite sve moguće resurse u projekt, koji naposljetku ima neku težinu i onda vas 'sruši' neka milisekunda, bez da je itko pogledao kvalitetu projekta. Pratim komentare kolega poduzetnika koji ovu najnoviju odluku smatraju malo naprasnom. No smatram da ovakvu praksu najbržeg prsta u nekom trenutku treba presjeći. Čak i da prema najbržem prstu prođemo, naš stav je da bismo svakako htjeli poništenje natječaja i nakon toga evaluaciju projekata prema kvaliteti. Pa radije bih da mi netko kaže da nismo prošli jer ima netko bolji, nego da sav naš trud poništi kriterij sekundi", kazao je predsjednik uprave Metal Producta Igor Vrdoljak.
U Komori drže kako je poništenje natječaja "Bespovratna sredstva za novoosnovana poduzeća", na kojem su neke tvrtke "varale" prijavom preko tzv. botova, pozitivan korak te da se on što prije treba ponovno objaviti po principu privremenoga otvorenog poziva.
Članica Uprave Mirjana Samardžić Novoselec naglašava kako se evaluacijom svih prijava pristiglih na natječaje osiguravaju sredstva za one najbolje. "Ti projekti će pomoći u brzoj transformaciji našega gospodarstva i razvoja onih grana koje mogu povećati rast produktivnosti i dodane vrijednosti proizvoda i usluga u kratkom roku. Ako to ne napravimo, riskiramo kronično ekonomsko zaostajanje te daleko bolniji prelazak na održivo i zeleno gospodarstvo koje je EU odredio u svojim ciljevima do 2030.", zaključuje Samardžić Novoselec.
