Patološko stanje u Ini - Interes dioničara suprotan zakonu

O poslovanju Ine su u ponedjeljak na Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije svjedočili bivši članovi nadzornog odbora Davor Štern i Siniša Petrović.

Štern je kazao kako smatra da je najveća greška napravljena prilikom privatizacije Ine 2003. kada je mimo natječaja MOL-u prodano 25  posto plus jedna dionica Ine, uz pravo veta. "To pravo veta je bilo poison pill. Nitko nije bio spreman ući u Inu zbog njega", pojasnio je, dodavši kako je početna ideja bila da MOL i Ina postanu jedna kompanija i da krenu u osvajanje tržišta u regiji. Međutim, promjenom vlasti 2000. proces je zaustavljen.

"Ta prvotna želja MOL-a da se priključi Ini je pretvorena u nešto sasvim drugo. Trebali smo biti jednaki partneri, ali kasnije je to postalo nešto drugo", kazao je Štern.

Istaknuo je kako je četvrti kvartal 2008. godine bio koban za Inu jer je tada, po njegovim riječima, počelo puzajuće neprijateljsko preuzimanje Ine. Kompanija je tada, prisjetio se Štern, iz njemu nejasnog razloga kupila 200 tisuća tona nafte kada je cijena nafte bila rekordno visoka. "To je uzrokovalo gubitak od 1,6 milijardi kuna Ini, pa je MOL uskočio u pomoć s kreditom."

Rekao je kako su u nadzornom odboru dobili uputu da "ne talasaju" kako ne bi došlo do problema s ulaskom u EU, a s vremenom je proizvodnja Ine sve više slabila, a utjecaj MOL-a jačao.

Prisjetio se i prodaje naftnih polja Bijele noći. "To je bio najbolji projekt u povijesti Ine. Kupili su polje od 650 bušotina što i danas proizvode dva i pol milijuna nafte, više nego Ina ikad u povijesti. To je prodano u vrijeme Račanove vlade, bilo je napravljeno na način koji ukazuje na korupciju, ali nemam dokaza. Račun je bio u inozemstvu. Izgubio se kompletan potencijal, to je polje puno obećavalo. Ini se nudilo još dodatnih polja, ali do toga nije došlo jer su polja prodana. Prodajom je zarađeno, ali je propuštena velika dobit", kazao je Štern.

Osvrnuo se i na riječku rafineriju. "Da je izvršena privatizacija autocesta i da je koncesionar donio odluku o zatvaranju te ceste, kako bi Hrvatska reagirala? To je paralela s rafinerijom. Ona nam je izuzetno potrebna i štetna je odluka zatvoriti je. Što se tiče štete koje je nanijelo upravljanje Inom, govori se o milijardama dolara štete."

Opet se dotaknuo upravljačkih prava MOL-a, kazavši kako je u svom radu "često bio primoran na neke ustupke jer smo mi nešto očekivali kao država, nemoj ovo radi ulaska u EU, nemoj ovo radi monetizacije nečega, pa radi Schengena, koje više nije pitanje… Ali Hrvatska mora napraviti nešto po tom pitanju."

Uz Šterna je svjedočio i Siniša Petrović koji je bio predsjednik NO-a Ine od 2012. prosinca do lipnja 2016.

"Situacija u kojoj su NO i uprava ovako imenovani (…) je patološka za NO i kompaniju. Dioničari očekuju da zastupate njihove interese, a ako to radite, postupate protivno zakonu. Ako postupate u skladu sa zakonom, onda ne postupate u skladu s očekivanjima dioničara koji su vas postavili. Ključno je rješavanje vlasničkih odnosa", poručio je Petrović.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar