Fokus investitora u nekretnine seli se na priuštivo stanovanje van Zagreba

Kupiti stan u Zagrebu, što zbog visokih cijena, što zbog kroničnog nedostatka atraktivnih novogradnji, više je noćna mora nego san. Na atraktivnosti su stoga dobila okolna mjesta koja gravitiraju metropoli. Da je grad dojadio i zakletim graditeljima stanova u Zagrebu potvrdili su nedavno u Zagrebu na sajmu Arhi Bau i iz Uprave Alfa stan Grupe, ali i iz Ingre.

Vjetrovi na tržištu nekretnina malo drugačije pušu nakon razornih potresa i pandemijskih šokova. Što zbog lockdowna, što zbog potresa mnogi su se ljudi razbježali na more, selo i u vikendice kako bi zadržali mentalno zdravlje i neometano nastavili raditi u doba dotad neviđene katastrofe.

U tom su novom normalnom ljudi shvatili: da mogu raditi od kuće; da im se ne gubi vrijeme na prometne gužve; i da žele imati vrt, što zbog hrane, što zbog trauma od boravka u kući tijekom lockdowna. Bilo je to prije dvije godine i tada je nekako započelo dalekozorsko zumiranje prilika u okolici grada.

Sada je došao red da isto učine i nekretninski investitori. Završivši u lipnju veliki projekt stambene zgrade u ulici Hermana Bužana, Alfa stan Grupa spremna je na nove akcije. "Mi radimo dvadeset godina i pretežito sve investicije radimo u Zagrebu. Ovo je prva godina kad smo iskoračili i odlučili naše investicije preseliti van Zagreba", rekao je na panelu o izazovima nekretninskih investitora Marin Štenglin, član Uprave Alfa stan Grupe.

Dosad je Alfa stan uglavnom radio na gradnji rezidencijalnih stambenih objekata, ali u novim će se projektima odmaknuti od svoje tradicije. Razmatraju izgradnju nebodera s više od 20 katova, ali i jednog premium doma za starije osobe u Splitu. No već su gledali i neka zemljišta u okolici Zagreba gdje bi radili resorte s kvalitetnim, premium kućama. Razmišljaju, naime, uskočiti u segment priuštivog stanovanja.

To je iznimno perspektivan segment s obzirom na to da su osobe s prosječnim primanjima zbog visokih cijena najma i kupnje stana pred debelim zidom. I prije inflacijskih pritisaka na rast cijena kvadrata i najma utjecali su mnogi faktori poput sve većeg okretanja vlasnika nekretnina daleko lukrativnijem turističkom najmu, ali i natječaji za subvencioniranje stambenih kredita koji su počeli određivati dinamiku prodaje na tržištu nekretnina te pojačavati pritisak na cijene u trenutcima kada nastupi navala na stanove.

Priuštivo stanovanje

Priuštivo stanovanje nadmašuje okvire socijalnih stanova jer obuhvaća srednju klasu populacije koja nije ni siromašna ni bogata. Ideja je da se ljudima omogući najam po uvjetima koji su povoljniji od tržišnih, ali nije nužno riječ isključivo o najmu ni o stanovima.

U mnogim zemljama razrađeni su programi priuštivog stanovanja. Primjerice, vrlo razvijen sustav priuštivog stanovanja imaju u Austriji gdje bi iduće godine na prostoru nekadašnje tvornice lijesova u bečkom okrugu Liesing trebala biti završena posve nova četvrt sa 429 subvencioniranih stanova. Za gotovo polovicu njih građani će imati razne mogućnosti dodatnih poticaja prilikom unajmljivanja.

U kolovozu ove godine u tom segmentu stanogradnje jedan megaprojekt najavila je i austrijska Erste grupa. Ona pokreće strateški projekt kojim će u regiji graditi 15 tisuća stanova i nuditi ih u priuštivi najam. Osim Češke, Slovačke, Mađarske i Rumunjske, projektom će biti obuhvaćena i Hrvatska. Prema neslužbenim informacijama prvi će takav projekt biti u Rijeci, a potom i u Zagrebu.

Bijeg iz Zagreba

"U Zagrebu je danas teško naći dobru lokaciju na kojoj bi mogli graditi, a da to s financijskog aspekta ima smisla. Ako želite neku lokaciju u centru grada, morate jako puno novaca dati za zemljište i morate prodavati stanove po cijeni koja nije ostvariva, nije realna. I dosta investitora danas traži izlaz, traže se nove lokacije", napominje Štenglin.

Usto, dodaje, na bijeg iz grada potiče ih i poslovna odgovornost koju imaju prema klijentu, ali je ne mogu realizirati zbog sporosti administracije u glavnome gradu. "U Zagrebu su nevjerojatno spori. Kad imate otvorene investicije za 100 i više milijuna eura i ne može vas nitko primiti nakon šest pismenih zamolbi, a stvari se zbog toga ne mogu pomicati, moramo anulirati rizik i gledati gdje ćemo dalje graditi." Iznio je i pomalo zastrašujuć podatak da je od kupnje zemljišta do izgradnje projekta u Bužanovoj prošlo 13 godina, i to ne njihovom krivnjom.

"Sve više tražimo nove lokacije gdje bi napravili resorte od 20-ak kuća i možda čak i u suradnji s jednim gradom ušli u megaprojekta čitavog naselja. Tamo bismo osim kuća napravili sve od infrastrukture, hortikulture, vrtića i škole", priča Štenglin. "Kvalitetno ne mora biti skupo. Stan od 100 kvadrata u novogradnji u Zagrebu platit ćete oko 400 tisuća eura. Kuću u Samoboru možete napraviti za ne puno više novaca, a imat ćete puno veću kvalitetu života dok ste svega 20 minuta udaljeni do centra Zagreba. Stvarno mislimo da će to biti sljedeći korak za nas", rekao je član Uprave Alfa stana o vrlo mogućoj preorijentaciji na priuštivu stanogradnju.

Zaokret Ingre

Da je priuštivo stanovanje niša koja ima potencijala slaže se i Danko Deban, predsjednik Uprave Ingre. I ta bi građevinska kompanija rado sudjelovala u takvom projektu gdje bi, osim stanova, u javno-privatnom partnerstvu s nekim gradom izgradili i školu ili dječji vrtić. Deban je to čak stavio i u svoje tri želje za budućnost odmah nakon ostvarenja projekta u jednoj od zagrebačkih donjogradskih četvrti.

Kada bi barem jedna zgrada imala rješive imovinsko-pravne odnose da se može srušiti i da se blok otvori za nove sadržaje s dodanom vrijednosti, rekao je imaginarnoj zlatnoj ribici predsjednik Uprave Ingre.

Prošle je godine ta tvrtka napravila studiju razvoja zagrebačkih donjogradskih blokova u kojoj se razmatra kako sa sadašnjim GUP-om razviti nove sadržaje. Sada provode studiju zelene pjege u podsljemenskoj zoni koja ima najviše zelenih površina, ali ih je istovremeno najmanje uređeno. "Dužnost je svake kompanije da dio profita podijeli sa zajednicom, želimo se pozicionirati kao društveno-odgovorna kompanija", objašnjava Deban zašto ulažu vrijeme u studije koje ne donose profit.

Ingra je u posljednjih nekoliko godina prionula na veliko financijsko, kadrovsko i operativno restrukturiranje, a promjene u smjeru djelovanja su i više nego vidljive. Iako im je inženjering core biznis, sve je manje zastupljen. Nakon niza projekata javne namjene, tvrtka ulazi u segment obnovljivih izvora energije i investicije stambene izgradnje.

Među prvim projektima te tvrtke nakon restrukturiranja je solarno-vodikova elektrana snage 3,3 megavata koju će graditi na svojem zemljištu u Poslovnoj zoni Ivanić Grad. Projekt je vrijedan deset milijuna eura.

"Iskoristili smo period transformacije da uvedemo neke nove vrijednosti u kompaniju i da se okrećemo implementaciji ESG-a koji će nam omogućiti lakši pristup kapitalu. Razvijamo i te zelene projekte za koje nemamo problem s financiranjem i mislim da je to pravi put za daljnji razvoj", istaknuo je Deban.

Držanje tempa

Neizvjesne ekonomske prilike, inflacija i pooštravanje monetarne politike izazov su za tvrtku koja je tek krenula s rastom. Predsjednik Uprave Ingre pojašnjava kako im u tome pomaže diversifikacija poslovanja. U inženjerstvu u zadnja četiri mjeseca nisu napravili nijednu ponudu. Marže su preniske i ovise previše o opskrbnim lancima i nabavnim cijenama željeza i ostalih sirovina.

"To je rizik koji nam nije potreban i ne možemo ga progutati. Što se tiče stanogradnje i ulaska u nekretninske projekte, tu u svakom slučaju jako dobro pazimo i pratimo što će se događati. Tu stvarno nitko ne može reći kakva će biti geopolitička situacija i kako će se odraziti na tržište nekretnina", zaključio je.

Pozitivan je signal s panela bio razvoj zone Batižele kojim se na napuštenom prostoru nekadašnje šibenske Tvornice elektora i ferolegura (TEF) planiraju novi sadržaji. Uskoro će biti raspisani natječaji za investitore zainteresirane u taj projekt.

Također, Irena Dokić, regionalna koordinatorica za urbanu regeneraciju pri Europskoj banki za obnovu i razvoj (EBRD), istaknula je kako se banka ne spušta u nižu brzinu usprkos ekonomskoj neizvjesnosti. Držat će isti tempo, otvoreni su za buduće suradnje i traže projekte razvojnog tipa. "Apetita za projektima ima, baš kao i novaca", naglasila je.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar