Prikupili novac za LDC, sada mijenjaju strategiju - što stoji iza odluke Tokića?

Niti sat vremena nakon objave poslovnih rezultata za prvi kvartal Tokić grupa je putem Zagrebačke burze poslala još jednu obavijest svojim ulagačima. Naime, u Tokiću razmatraju ulazak u dugoročni zakup logističko-distributivnog centra, a time bi odustali od ranije planirane opcije izgradnje novog objekta. Sve je još uvijek samo u najavi, odluka bi, kako doznajemo, trebala biti poznata do konca mjeseca.

No prema Prospektu javne ponude iz kolovoza 2025. godine Tokić je krenuo u skupljanje sredstava od oko 30 milijuna eura. Veći dio sredstava trebao je ići za novi automatizirani logistički centar (LDC) (oko 20 milijuna eura), a ostatak za redovno poslovanje i eventualne akvizicije. Prikupljeno je 23,3 milijuna eura s cijenom po donjem rasponu od 20,2 eura.

No, Tokić je obavijestio javnost da razmatra dugoročni zakup LDC-a kako bi ubrzao proces povećanja skladišnih kapaciteta te prema izjavi kažu da je to financijski optimalnije. Ostaje upitno kako je sada optimalnije, ako prije samo par mjeseci je bila planirana gradnja novog LDC-a.

Razlozi mogu biti poput sporog odobravanja građevinskih dozvola i/ili drugih problema vezanih za prostorni plan ili jednostavno odluke Uprave i većinskih vlasnika da više ne žele graditi LDC.

S druge strane, kad pogledamo podatke konzultanata za nekretnine vidimo da prime rent po kvadratu u prosjeku za logistički centar nije pojeftinio, što bi eventualno bio mogući razlog da su se promijenile okolnosti vezane za gradnju. Prime rent je trenutačno oko sedam eura po kvadratu te se očekuje daljnji rast potražnje za logističkim kapacitetima pa ne bi trebalo doći do pada cijene.

Na svu ovu zbrku, tržište praktički nije reagiralo. Dapače, prilikom objave rezultata, dionica Tokića je porasla za tri posto s obzirom na poboljšanje operativne učinkovitosti i snažne prodaje gumarskog sektora. Tokić je brzo postao liderom u gumarskom segmentu što je vjerojatno donijelo dodatne probleme u logističkom upravljanju skladištima. Također, objavom dividende, od oko 2,2 posto malo su ublažili sentiment investitora.

No, valja reći da je dionica od IPO-a pala za 20 posto te je očito većina nezadovoljnih malih investitora izašla van već i prije ovog "problema" oko LDC-a.

 

Sličan primjer (privremenog) odustajanja od planiranih projekata sa skupljenim sredstvima investitora napravio je Grad Varaždin koji je 2021. prikupio tadašnjih 67 (oko 8,8 milijuna eura) milijuna kuna za planirane kapitalne investicije putem obveznice. Obveznica je praktički bila namjenska s obzirom na to da su se u prospektu naveli točni projekti koji će se izvoditi. No, od tada je namjena te obveznice promijenjena tri puta. S obzirom na to da je riječ o obveznici oscilacije i izlasci investitora su rjeđi pa je tako tom obveznicom protrgovano samo 300 tisuća eura do sada. Ipak, cijena obveznice niža je za 10 posto nego prilikom izdanja.

Na kraju, treba spomenuti i financije. Valuacijski gledano, dionica Tokića je i dalje povoljnija u odnosu na glavnu konkurenciju. Glavni udarac na nižu valuaciju došao je od prodaje dionica nakon IPO-a, kada mali investitori očito nisu povjerovali u mogućnost operativnog poboljšanja te nastavka rasta.

No, trend rasta broja automobila na cestama u Hrvatskoj i Sloveniji kao i rast prosječne starosti vozila idu u prilog Tokiću. Isto tako, i dalje u Hrvatskoj imamo manje vozila na 1,000 stanovnika nego je to EU prosjek (518 vozila na 1,000 stanovnika) i 17 posto vozila u Hrvatskoj na godišnjoj razini pada tehnički pregled radi nedostataka.