HEP unatoč izvanrednom padu prihoda odlučan nastaviti s investicijama

Prema procjeni HEP-a, Vladino ograničavanje cijena električne energije u razdoblju od listopada ove do ožujka iduće godine će im prihode smanjiti za gotovo šest milijardi kuna.

I u Vladi i u HEP-u ističu kako će dobri financijski rezultati iz prethodnih godina bitno pomoći prebroditi taj gubitak prihoda, no pitanje je hoće li i koliko zbog toga biti usporen dosta ambiciozan investicijski ciklus, poglavito u kontekstu činjenice što se u posljednjih dvadesetak godina slabo ulagalo u nove proizvodne kapacitete.

U HEP-u tvrde kako zastoja u investicijama neće biti, premda bi moglo doći do preslagivanja prioriteta.

"Unatoč činjenici da HEP podnosi značajan teret u provedbi mjera za ograničenje rasta cijena energije i energenata, nužno je da u sadašnjoj energetskoj situaciji HEP značajno doprinese daljnjem razvoju svoga proizvodnog miksa u cilju povećanja stupnja energetske samodostatnosti Hrvatske i smanjenja ovisnosti o ruskom plinu", kazali su iz HEP-a za Bloomberg Adriju.

Ne treba zaboraviti da je HEP bio zadužen i za punjenje plinskog skladišta Okoli, za što mu je Vlada jamac za dizanje kredita, a činjenica što su cijene plina za dio potrošača također fiksirane onemogućuje zaradu pri kupnji plina po trenutačno visokim cijenama.

Iz HEP-a podsjećaju kako je njihov investicijski ciklus, osmišljen do 2030. godine, snažno fokusiran na razvoj projekata obnovljivih izvora energije, a ulaganje u taj segment je od 2018. godine krenulo intenzivnije.

Poslovni rezultati HEP-a u posljednje tri godine

Otada su u proizvodni portfelj HEP-a uključene dvije kogeneracije na šumsku biomasu, jedna vjetroelektrana, šest velikih integriranih sunčanih elektrana i 62 integrirane sunčane elektrane na objektima samog HEP-a.

"U probnom radu je sunčana elektrana Obrovac snage 7,35 megavata (MW), trenutačno najveća u Hrvatskoj, a u tijeku je izgradnja još četiri sunčane elektrane, među kojima se ističu Donja Dubrava i Radosavci, obje snage 9,9 MW. U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima oko 60 projekata obnovljivih izvora energije, ukupne snage oko 1400 MW te vrijednosti od oko 11 milijardi kuna. Većina projekata odnosi se na sunčane elektrane", navode u HEP-u.

Spomenuti projekti dio su planirane izgradnje 1500 MW novih kapaciteta do 2030. godine. U skladu s obnovljivim scenarijem razvoja zacrtanim u strategiji HEP 2030, HEP u tom razdoblju u sunčanim elektranama i vjetroelektranama planira dobiti 700 MW, u hidroelektranama 570 MW te u visokoučinkovitim kogeneracijama 230 MW.

No HEP sada mora voditi računa o novim energetskim okolnostima.

"Dinamika izgradnje slijedit će ocjenu prioriteta. U okolnostima kad HEP podnosi velik teret provedbe mjera za ograničenja porasta cijena energije na prvom su mjestu ulaganja koja za cilj imaju sigurnost opskrbe i pouzdanost funkcioniranja ključne energetske infrastrukture, odnosno elektrana te prijenosne i distribucijske mreže", napomenuli su iz HEP-a.

HEP trenutačno radi i na izgradnji sunčane elektrane Korlat koja će imati 75 MW priključne i 99 MW instalirane snage, a vrijednost je investicije 600 milijuna kuna. Ta će se sunčana elektrana nalaziti uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu koja ima snagu od 58 MW i time će nastati prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.

Vjetroelektrana Korlat

"Za sunčanu elektranu Korlat u tijeku je postupak javne nabave izvođenja radova na izgradnji elektrane prema proceduri Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)", navodi HEP.

Kad je riječ o ostalim izvorima obnovljive energije, HEP kaže kako radi na realizaciji projekta druge faze hidroenergetskog sustava Senj koji se sastoji od hidroenergetskog sustava Kosinj i hidroelektrane Senj 2. Tu je u planu dodatni kapacitet od 412 MW, a ukupna vrijednost projekta je 3,45 milijarde kuna.

Količina električne energije na raspolaganju HEP-u iz vlastite proizvodnje i kupljenja na tržištu

U razdoblju od 2012. do 2030. u rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana planirano je ulaganja od oko četiri milijarde kuna.

Među ostalim kapitalnim projektima, iduće se godine planira dovršenje izgradnje kombi kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb investicijske vrijednosti 886 milijuna kuna, a sličan projekt je u pripremi za Termoelektranu-toplanu u Osijeku.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar