OIEH: Obnovljiva energija i dalje zapinje, potez HERA-e je sada ključan

Vladini dužnosnici, a posebno se u tome isticao državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić, nerijetko su najavljivali iskorake u povećanju kapaciteta pogona za proizvodnju električne energije na obnovljive izvore te olakšavanje situacije za investitore.

Iako nekih pomaka ima, oni su ipak dugo vremena ispod očekivanja, pa zvuči poprilično nevjerojatno da bi Hrvatska od sada do 2030. godine trebala udvostručiti proizvodne kapacitete na više od 10 gigavata, od čega bi oko 80 posto trebalo otpadati na obnovljive izvore. Naravno, uključujući hidropotencijal.

Stoga je bilo zanimljivo provjeriti s interesnim udruženjem Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) kako stvari stoje ove godine, odnosno ima li nekih osjetnijih pomaka ili i dalje sve ide svojim sporim ritmom.

Direktorica OIEH-a Maja Pokrovac o tome ne dvoji.

"Nažalost, 2024. godina nije donijela značajniji pomak u razvoju obnovljivih izvora energije u odnosu na prethodnu godinu. Više je razloga za ovu situaciju, među kojima se ističe činjenica da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) ni nakon gotovo dvije godine čekanja još uvijek nije definirala iznos naknade za priključenje na mrežu. Zbog toga je blokiran razvoj najmanje 1300 megavata (MW) novih projekata. Također, administrativne procedure za ishođenje potrebnih dozvola i dalje traju znatno dulje od propisanih rokova, što dodatno koči razvoj novih projekata", kazala je za Bloomberg Adriju.

Kako navodi, obnovljivi izvori energije, izuzev hidroelektrana, prošle su godine u raspoloživoj energiji sudjelovali s 19,3 posto, dok se za ovu godinu očekuje da će taj udio biti oko 20 posto, dakle rast od svega 0,7 postotna boda.

Određeni pomak napravljen je kod sunčanih elektrana jer je u prvoj polovici godine u pogon ušlo 179,4 novih megavata. No Pokrovac napominje da razvoj u slučaju ostalih obnovljivih izvora, kao što su geotermalna energija, biomasa, bioplin i energija vjetra, doživljava stagnaciju.

ENCRO

"Usporedimo li prvih šest mjeseci 2024. godine s istim razdobljem u 2023. godini, ostvareni su značajno nepovoljniji energetski pokazatelji koji će imati utjecaj i na one ekonomske. Smanjili smo izvoz električne energije, a povećali uvoz. Neto uvoz električne energije iznosio je 612 gigavatsati (GWh), dok je u istom razdoblju prošle godine zabilježen neto izvoz od 1351 GWh, što predstavlja razliku od 1963 GWh.  Osim povećanog uvoza električne energije, blokada razvoja novih projekata ima još jednu značajnu posljedicu koja se tiče tranzita električne energije za druga regulacijska područja preko prijenosne mreže. U prvih šest mjeseci ove godine, tranzit je povećan za 141 GWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ako sami ne razvijemo kapacitete obnovljive energije, naša će mreža služiti drugim zemljama za prijenos zelene energije na zapadna tržišta", napominje Pokrovac.

Dodaje kako te brojke jasno pokazuju kako administrativne prepreke i nedostatak regulatornih odluka ozbiljno koče napredak u razvoju obnovljivih izvora energije i obvezama koje smo preuzeli kao članica Europske unije, što ima dalekosežne posljedice na domaću energetsku bilancu i ekonomiju općenito.

Prošla je godina bila obilježena vidljivim rastom kapaciteta u sunčanim elektranama, pa je tako na prvi dan ove godine Hrvatska imala kapacitet od 462,5 MW u tom segmentu, a 1. srpnja ove godine u pogonu je bilo 654,3 MW sunčanih elektrana.

ENCRO

To bi značilo da bi se, nastavi li se taj ritam, početkom iduće godine moglo približiti brojci od 900 MW, iako nas i ta brojka svrstava na dno europske ljestvice u korištenju solarnih kapaciteta, napominje Pokrovac.

Prema podacima za lipanj ove godine, u ukupnom miksu proizvodnje električne energije prvo mjestu u proizvodnji držale su hidroelektrane. Ostali obnovljivi izvori su proizveli više struje od termoelektrana na fosilna goriva, no zauzeli su treće mjesto u energetskom miksu jer je na drugom mjestu bio uvoz. Tu uvezenu energiju bi mogla nadoknaditi proizvodnja iz dodatnih 2200 MW solarnih elektrana.

"Da smo ne samo deklarativno nego i proceduralno posvećeni razvoju obnovljive energije, već smo ovoga ljeta mogli pokrivati potrebe za električnom energijom iz vlastitih kapaciteta jer svi znamo da je najskuplja energija ona koju moraš kupovati", rezolutna je Pokrovac.

Što onda ostaje najveća glavobolja za investitore?

Pokrovac kaže da je to mogućnost da investitorima zbog tromosti sustava i izostanka donošenja ključnih odluka isteknu dozvole i rokovi za izgradnju postrojenja.

"Investitori započinju projekte s energetskim odobrenjem koje izdaje Ministarstvo gospodarstva i koje ima određenu cijenu i rok trajanja. Primjerice, za elektranu priključne snage 50 MW, investitor, uz dostavu potrebne i valjane dokumentacije, plaća 350 tisuća eura za energetsko odobrenje i ima rok od sedam godina za izgradnju postrojenja (nekima je taj rok pet godina, ovisno o tome prema kojem se članku zakona vode). To je samo jedan od troškova prilikom ishođenja dozvola. Nakon dobivanja energetskog odobrenja investitori se suočavaju s dugotrajnim procesom prikupljanja svih ostalih potrebnih dozvola koje vode do lokacijske, građevinske i na kraju uporabne dozvole. Upravo tu prvu, lokacijsku dozvolu, investitori ne mogu pribaviti jer im za nju treba ugovor o priključenju na mrežu. Za taj ugovor je potrebna odluka HERA-e o cijeni priključenja na mrežu koja se čeka već dvije godine", iznosi direktorica OIEH-a.

Zbog toga je proces zaustavljen, a rokovi za izgradnju teku. Kako se u slučaju isteka rokova investitorima novac uložen za energetsko odobrenje i ostale troškove ne vraća, rizik je gubitak investicija, ali i potencijalne tužbe protiv države.

Štoviše, po ocjeni Pokrovac, pokazatelji do kraja godine uvelike ovise upravo o tome hoće li HERA konačno odrediti iznos naknade za priključenje i tako odlediti potpuno spremne projekte.

"Ako se nastavi ovogodišnji tempo razvoja sunčanih elektrana, može se očekivati novih 200 MW do kraja ove godine. Za vjetroelektrane to bi moglo biti novih 70 MW i to je to jer svi ostali projekti obnovljivih izvora imaju i druge probleme i prepreke u svom razvoju. Za razliku od 2023. kada je Hrvatska u konačnici bila izvoznik električne energije (četiri mjeseca se uvozilo, a osam mjeseci izvozilo), ove godina bi, kako do sada stoje stvari, mogla u konačnici biti uvoznik", napominje Pokrovac.

Navodi i da su trenutačno potpuno spremni projekti kapaciteta 1300 MW, a ta brojka raste jer je interes investitora dosegao potencijal od čak 6000 MW obnovljive energije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar